Goniti prvo osobe koje su stekli ogromnu imovinu, a ne one sa 50.000 eura

Činjenicu da, gotovo dva mjeseca nakon što je objavljeno da su utvrđene izmjene Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, Ministarstvo pravde taj tekst još nije učinilo dostupnim javnosti, direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković ocijenila je kao veoma loš znak koji ukazuje na to da vlasti zapravo ne žele nikakvu javnu raspravu kako bi taj zakon mogao biti bolji.

Pobjeda već duže od 50 dana čeka resor kojim rukovodi ministar Marko Kovač da odgovori na pitanja zbog čega utvrđeni tekst nacrta nije dostavljen domaćim ekspertima, zašto nije učinjen dostupnim javnosti u biblioteci sajta Vlade, te kako i na koji je način adresirana najveća zamjerka evropskih i domaćih eksperata – da zaštitnik pravno-imovinskih interesa nema apsolutno nikakvih kapaciteta i iskustva u vođenju parničnih i krivičnih procesa, što je uloga koja je planirana za ovu instituciju.

Osim kurtoaznog odgovora da su naša pitanja „proslijeđena nadležnim službenicima na pripremu odgovora“, te pravdanja nakon našeg podsjećanja kako su u toku godišnji odmori, drugog odgovora iz Ministarstva pravde nije bilo.

Ćalović-Marković u razgovoru za Pobjedu ističe da ni ona nije vidjela najnoviju verziju zakona, te da je sve što zna ono što je ministar pravde Marko Kovač kazao u jednom intervjuu, gdje je objašnjavao određene stvari koje se nalaze u nacrtu koje su, kako je kazala, bile problematične.

– Konkretno, mislim na to da je osnov za pokretanje postupka potvrđena optužnica. To je potpuno nevjerovatno zbog čega su te dvije stvari spojili. Jedva čekam da vidim taj nacrt, da vidim što tu stvarno piše. Takođe, zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa je potpuno neshvatljivo rješenje, koje je neodrživo. Godinama nećemo imati zaštitnika koji će biti sposoban da radi tako nešto. Da tužilaštvo priprema predmet, a da onda zaštitnik vodi postupak pred sudom, to je potpuno nerazumno rješenje – ističe direktorica MANS-a.

Ona dodaje da će rješenje prema kojem je donja granica za vođenje postupaka postavljena na 50 hiljada eura stvoriti veliki pritisak na tužilaštvo, jer će svako tužilaštvo moći biti optuženo da je selektivno.

– Ako vam je granica 50 hiljada eura, koliki broj ljudi u Crnoj Gori onda spada u obuhvat ovog zakona. Poenta zakona je trebala biti da se prije svega tretiraju oni koji su stekli ogromnu imovinu bez objašnjenja, a ne da gonite ljude koji ne mogu da objasne 50 hiljada eura u zemlji u kojoj ste imali raširenu sivu ekonomiju tri decenije. Nevjerovatno je zbog čega su se autori odlučili za takvo rješenje – kaže Ćalović-Marković.

Ono što je najgore, ističe ona, je činjenica da Ministarstvo pravde već gotovo dva mjeseca krije tekst nacrta što ukazuje na to da oni ne žele javnu raspravu.

– Ne žele da taj zakon bude bolji. Žele samo, očigledno, neki modalitet da taj zakon bude usvojen, bez obzira na to kakav će biti njegov kvalitet. Drugo, oni neće da pričaju sa javnošću zbog toga što očigledno nema više političke volje da naprave korak unaprijed i da regulišu sami sebe – kazala je Ćalović-Marković.

Ona je podsjetila da je na jednoj od javnih rasprava sa tadašnjim potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem razgovarala o tome da treba kriminalizovati nezakonito bogaćenje, u paketu sa ovim zakonom.

– Ovaj zakon se odnosi na ono što je bilo, a mi ne možemo da imamo krivično djelo nezakonito bogaćenje koje će biti sprovođeno retroaktivno. To je suprotno standardima. Ali, možemo da ga uvedemo za ubuduće. Da se kod svakoga kod koga se utvrdi imovina koja se ne može objasniti zvaničnim izvorima prihoda, to smatra bićem krivičnog djela, te da pored oduzimanja imovine, ta osoba zbog izvršenog krivičnog djela neobjašnjivog sticanja imovine, završi u zatvoru – kazala je ona.

Prema njenim riječima, postoji niz zemalja u kojima je to krivično djelo uvedeno.

– Gospodin Abazović je tada rekao da su oni apsolutno raspoloženi da to urade, jer je to rješenje koje primarno ograničava njih, jer se kriminalizacija nezakonitog bogaćenja treba baviti budućnošću. Strašno sam razočarana što o tome više nema ni govora, što znači da ova vlast nije spremna da ograniči samu sebe i one koji dolaze poslije njih – istakla je Ćalović-Marković.

Prema njenim riječima, autori nacrta izmjena žele samo da se bave onim što je bilo, a čak ni tim onako kako bi trebalo – u skladu sa standardima i najboljim praksama.

– U Italiji imamo dobar primjer. Kod njih se u slučajevima u kojima postoje uslovi koji su ispunjeni, kao što je, na primjer, da je to lice član kriminalne organizacije, teret dokazivanja prebacuje na to lice. Time relaksirate državne organe dokazivanja u tom predmetu. Italijanski zakon je prošao test Evropskog suda za ljudska prava i upravo zato smo i predlagali i zalagali se da se italijansko iskustvo preuzme kod nas. Ali, ovo što su oni napravili nije ni italijansko, niti iskustvo bilo koje druge zemlje. Ovo je nešto što nema veze sa elementarnim konceptom. Ako je tačno ono što je ministar rekao da je uslov za pokretanje postupka da je potvrđena optužnica, onda to pokazuje da se miješaju elementarni koncepti jer građansko-pravno oduzimanje je usmjereno protiv imovine, a ne protiv lica – kategorična je direktorica MANS-a.

Pobjeda

Provjerite slična mjesta

Dvije osobe upale u provaliju, u toku akcija spašavanja

Dana 26.11.2022. godine u 15.15h Služba zaštite i spašavanja je primila prijavu od strane Uprave …