PAVIĆEVIĆ: Edukacijom učenika i bliskom saradnjom nastavnika i roditelja protiv govora mržnje

Protiv govora mržnje i zlostavljanja na mrežama borimo se konstatno edukacijom učenika i ukazivanjem opasnosti koje vrebaju u sajber svijetu i kako da prepoznaju potencijalne opasnosti na internetu, ocijenio je u intervju za BiznisCG direktor OŠ „Risto Ratković“ u Bijelom Polju Sreto Pavićević. Intervju je vodio Jovan Šćekić.

Može li škola kako uticati na smanjenju govora mržnje na internetu? Koliko su djeca žrtve govora mržnje na mrežama?

Vršnjačko nasilje u školama je sve prisutnija pojava. Na internetu su sadržaji koji prikazuju nasilje i lako su dostupni, što dovedi do ispoljavanja agresije, naročito kod mladih učenika koji imitiraju takav model ponašanja.
Škole imaju svoje mehanizme u borbi protiv vršnjačkog nasilja, a u pitanju su bliska saradnja nastavnika i roditelja, kao i pojačan angažman školske pedagoške i psihološke službe.
Da bi se nasilje iskorijenilo potrebno je da se promijeni kaznena politika. Da mjere budu oštrije. Djeca su izložena koliko i ostali konzumenti društvenih mreža.

U čemu je problem?

Problem je u tome što učenici ne mogu da filtiraju sve informacije i odvoje ono što je bitno i istinito od zlonamjernih tekstova, komentara i informacija.
Kada je govor mržnje na internetu u pitanju u školi, ka obrazovno vaspitnoj ustanovi, možemo djelovati na sljedeće načine:
Organizacijom radionica i predavanja gdje predstavnici brojnih državnih institucija i NVO govore o vršnjačkom nasilju, govoru mržnje na internetu i svakodnevnom životu, kao i opasnostima kojima su pripadnici mlađe populacije izloženi. Djeca su izložena koliko i ostali konzumenti društvenih mreža. Dakle, glavni problem je u tome što djeca još uvijek ne mogu da filtiraju sve informacije i odvoje ono što je bitno i istinito od zlonamjernih tekstova, komentara i informacija.

Kako po Vama administatori društvenih mreža moderiraju govor mržnje. Da li je bilo primjera da li su intervenisali?

Administratori društvenih mreža teško da mogu da proprate sve oblike govora mržnje, naročito kada se radi o komentarima na određene tekstove i postove. Primjera intervencija ima, kroz brisanja uvredljivih komentara i sadržaja. Najbolje je djelovati preventivno i onemogućiti postavljanje komentara na određene tekstove.

Da li je tačan utisak da se govor mržnje najčešće odnosi na LGBTQ populaciju i marginalizovane grupe?

Ne stičem utisak da je govor mržnje ekskluzivno usmjeren na LGBTQ populaciju ili ka marginalizovanim grupama. Tu su i političke stranke, politička dešavanja i društvena dešavanja. Sve zavisi od toga šta je u tom trenutku aktuelno u javnostima.

Što država može da uradi da utihne govor mržnje?
Država može da djeluje preventivno, kroz edukacije, kao i zakonskigdje bi se određeni oblici ponašanja i djelovanja krivično sankcionisali.
Jovan ŠĆEKIĆ

Tekst je nastao u okviru projekta „Direktori škola, influenseri i učenici protiv govora mržnje“. Projekat je podržan od strane Fonda za pluralizam medija.

Provjerite slična mjesta

Jezera, Medun i Duklja turistički aduti Podgorice

Oko 44.000 turista registrovano je u Podgorici do kraja aprila, a ostvareno je oko 86.000 …