Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Najveći sajber napad u istoriji Crne Gore počeo je u drugoj polovini avgusta, i dalje je u toku, što za posledicu ima drastičan pad nivoa transparentnosti institucija, jer su javnosti nedostupne informacije o radu, ali i dokumentacija i odluke Vlade, dok su blokirani sajtovi od vitalnog značaja, kao što je sajt za javne nabavke. Simptomatično je da posledice hakera još nijesu sanirane, a nije poznato ni kolika je pričinjena materijalna šteta. Za sada ne pomaže ni to što su u odbranu Crne Gore od hibridnog rata uključeni i stručnjaci iz NATO-a i FBI.
Kada je u pitanju sami napad, prve informacije bile su da su u pitanju ruske službe, ali se kasnije ispostavilo da je u pitanju kriminalna grupa uključena u sajber terorizam “Kuba ramsomver”, koja je Crnu Goru napala virusom, koji, prema tvrdnjama ministra javne uprave Maraša Dukaja, vrijedi do deset miliona eura. Dukaj je ranije rekao da je hibridni rat protiv Crne Gore počeo 22. avgusta. Hakeri su navodno tražili 3,6 miliona eura da oslobode zarobljene podatke, ali je Vlada u više navrata saopštila da sa napadačima nije pregovarala i neće.
IT stručnjak i bivši savjetnik za informacione tehnologije bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Dejan Abazović kaže u izjavi za “Dan” da je teško odgovoriti na pitanje zašto i nakon mjesec vodimo bitku sa hakerima.
– Sve je nepoznanica, kako za pojedine stručne službe tako i za najveći broj institucija koji svoje poslovne procese u najvećoj mjeri organizuju i zasnivaju na državnoj ICT infrastrukturi. Smatram da je najveći dio aktivnosti trebalo da bude transparentan i da bi od toga najšira društvena zajednica samo imala koristi, kako prifesionalci tako i laička javnost. Prije svega u dijelu podizanja svijesti i nivoa bezbjednosne kulture. Mislim da je ovo trebalo biti iskorišteno i kao neka vrsta “šok terapije” u cilju prevencije i postizanju gore pomenutih ciljeva. Zašto je to tako, ne znam?! Da li su u pitanju nečiji lični, kolektivni ili politički ciljevi ne bih spekulisao, jer to izlazi iz domena ICT-a – rekao je Abazović.
Preuranjene optužbe o napadačima
Abazović kaže da ga čude preuranjene ocjene nekih zvaničnika ko stoji iza hakerskog napada.
– Prije svega jer su date odmah nakon izvršenih napada, a da u Crnu Goru u tom trenutku nijesu bili pomenuti firenzičari, niti je bila pokrenuta ozbiljna istraga. Tvrdim da kod nas nema tih kadrova koji su mogli na taj način u tako kratkom roku sprovesti istragu. Shvatio bih da su rekli da na bazi prvih uvida u hakovani sistem postoji “udaljena sumnja” da je napad izvršen od nekog subjekta, bilo kriminalnog bilo državnog. S druge strane, mislim da bi bilo mudro, ne skretati na sebe veću pažnju od one koju smo već uradili. Odbrana od hakerskih napada sastavni je dio i jedna od obaveznih funkcija svakog IS-a. Njih je bilo, dešavaju se redovno, a biće ih i ubuduće. Generalno, kao mala zemlja, do skoro nijesmo bili previše “interesantni” za ozbiljne napade ovog tipa. Tako je trebalo i da ostane. Trebaće nam “malo” vremena da bismo svoju izloženost mogli podići na viši nivo. Ni zakon o sajber bezbjednosti ni agencija za sajber bezbjednosti nam neće pomoći ako ne znamo što hoćemo, šta su preduslovi i kako do toga da dođemo. Do tada, kao preporuka, povodom pitanja sajber bezbjednosti, u organima državne uprave treba pokrenuti procese primjene najbolje svjetske prakse ili međunarodnih standarda. Prije ostalih vezanih za upravljanje informacionom bezbjednošću, rizicima i kontinuitetom poslovanja. Slično kao što su to CBCG i poslovne banke odavno uradile – zaključio je Abazović.
DAN
