Konačno dobra vijest iz bankarskog sektora za građane CG

Zbog zabilježenog trenda rasta EURIBOR-a banke će sagledati mogućnosti i definisati programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom koji će potencijalno uključivati i opciju prelaska na kredite sa fiksnom kamatnom stopom, najavio je za Portal RTCG generalni sekretar Udruženja banka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Dok polako ulazimo u najavljivanu ekonomski tešku jesen Pejaković kaže da u bankarskom sistemu zime nema. Navodi da je stabilan i smatra da bi bilo bolje da je još neki segment naše privrede uređen poput bankarskog. Tvrdi da je taj sektor spreman da odgovori svim izazovima.

Raste, kaže, iznos odobrenih kredita i za fizička i pravna lica. Ipak ne ohrabruje podatak da su pravna lica dominantno uzimala kredite za likvidnost a fizička gotivnske nenamjenske. Rast kamata ne primjećuje. Klijentima koji imaju kredite sa fiksnom kamatnom stopom i uredno vraćaju kredite poručuje da ne brinu za promjene kamata kod ECB.

I štednja je, kaže, sve veća. Pejaković navodi da su ukupni depoziti u crnogorski bankama na kraju jula dostigli novi rekord – čak 4,611 milijardi eura. Sve je, navodi, više stranaca koji kod nas štede i to vidi kao izraz povjerenja u naš bankarski sistem.

Svima koji su u mogućnosti preporučuje da štede, a zaduživati se kaže treba prema potrebma i mogućnostima a ne za potrošnju i bez analize.

Kako biste ocijenili trenutno stanje u bankarskom sistemu CG? Ako stanje u bankarskom sistemu ocjenjujete dobrim, da li građani i privreda mogu očekivati pomoć kako je to bio slučaj u vrijeme kovid krize?

Ocjenu bankarkog sistema daje regulator, a to je kod nas CBCG koja tumači pokazatelje poslovanja po međunarodnim standardima Bazela III a ne same banke, ili UBCG. Prema raspoloživim podacima, pokazatelji poslovanja na nivou sistema su vrlo kvalitetni i znatno iznad zakonom propisanih, kako u pitanju solventnosti, tako i likvidnosti koja se duži period drži na vrlo visokom nivou, što daje sigurnost kako samim bankama tako i klijentima banaka. U skladu sa izvorom sredstava, ročnošću i rizičnim profilom klijenta, banke su uvijek spremne da plasiraju odgovarajući iznos sredstava.

Kakva je trenutno tražnja za kreditima s obzirom na to da je nakon projekta Evropa sad došlo do većeg zaduženja? Koliko je kredita odobreno od početka godine do danas (fizička i pravna lica)? Kakvo je učešće kredita sa varijabilnim stopama u ukupnim kreditima i da li je to problem za bankarski sistem? Da li raste iznos rizičnih kredita?

Ukupni plasmani su na nivou od preko 3,4 milijarde eura. Banke su, za sedam mjeseci ove godine, odobrile 826,8 miliona novih kredita, što je 37 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, 74 odsto više u odnosu na 2020, i 27 odsto više u odnosu na pretkriznu 2019. U periodu januar-jul 2022.godine novoodobreni krediti pravnim licima iznosili su 503,95 miliona eura. Pravna lica su dominantno uzimala kredite za likvidnost za obrtna sredstva u iznosu od 286,02 miliona eura, realizaciju investicionih programa 65,35 miliona eura, refinansiranje obaveza prema drugim bankama u iznosu od 60,66 miliona eura i kredite za nabavku osnovnih sredstava u iznosu od 49,82 miliona eura. Ukupna prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa za novoodobrene kredite u julu 2022. godine iznosila je 3,30% za likvidnost za obrtna sredstva, 3,66% za realizaciju investicionih programa, 5,09% za refinansiranje obaveza prema drugim bankama i 3,89% za nabavku osnovnih sredstava.

Na osnovu podataka Kreditnog registra, za prvih sedam mjeseci, fizička lica su dominantno uzimala gotovinske (nenamjenske) kredite u iznosu od 170,62 miliona eura, kredite za kupovinu stanova i adaptaciju u iznosu od 64,62 miliona eura, dok su krediti za refinansiranje obaveza prema drugim bankama u iznosu od 28,25 miliona eura.

Ukupna prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa kod fizičkih lica u julu 2022. godine iznosila je: 7,55% za gotovinske (nenamjenske kredite), 4,40% za kupovinu stana i adaptaciju, dok je za refinansiranje obaveza prema drugim bankama iznosila 5,09%. Ukupna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa za gotovinske kredite iznosila je 8,42%, za kredite za kupovinu stana i adaptaciju 4,81%, dok je za refinansiranje obaveza prema drugim bankama iznosila 5,67%.

Treba naglasiti da banke u regionu traže i do 30% učešće kod stambenih kredita, što još nije slučaj u našim bankama, a što takođe treba primjetiti.

Da li će i na koji način globalna situacija uticati na bankarski sistem u Crnoj Gori, kamate i kredite? Mogu li naše banke bez posljedica prebroditi i ovu krizu u svijetu? Da li su po Vama potrebne, ili će biti potrebne, određene mjere zaštite bankarskog sistema usljed globalne krize?

Ukoliko tražite da se neko izrazi kroz jednu riječ, to bi bilo da su ekonomska vremena turbulentna i naravno da se pored strukturnih problema, prelivaju egzogeni faktori na domaće tržište, kako kroz rast cijena energenata tako osnovnih životnih namirnica, a neminovno da utiče i na cijenu zaduženja koja se prevashodno sagledava kroz rizike. Ispravnost monetarnih poteza, koordinirani rad banaka i regulatora, kontinuirano praćenje tržišta i briga o klijentima banaka uticala je da smo do sada kao dio finansijskog sektora kvalitetno rješavali tekuće probleme, ekonomske i pandemijske, a to možete zaključiti iz gore prikazanih iznosa plasmana i kamatnih stopa u plasmanima, usprkos svim rizicima. Ukoliko se budemo držali međunarodnih standarda, uz kvalitetnu postojeću situaciju pokazatelja poslovanja, smatram da je bankarski sistem Crne Gore spreman da odgovori svim izazovima.

RTCG

Provjerite slična mjesta

Obilježen Međunarodni dan starih – Opština Pljevlja više od deset godina uspješno radi na inkluziji

Predsjednik Opštine Pljevlja Rajko Kovačević primio je uoči Međunarodnog dana starijih osoba gerontodomaćice koje u …