ZAMAJAVANJE: Crna Gora je, uz Tursku, država koja najduže pregovara sa EU

Usporavanje evropskog puta Crne Gore započelo je nakon petoljetke od početka pregovora sa Evropskom unijom (EU), a odgovornost snose vlade koje su olako shvatile upozorenja Brisela da postoji manjak rezultata, naročito u oblasti vladavine prava, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Crna Gora je pregovore sa EU otpočela u junu 2012. godine i država je koja najduže pregovara o punopravnom članstvu, ako se izuzme Turska koja je u specifičnoj poziciji.

Posljednje poglavlje u pregovorima sa EU otvoreno je u junu 2020. godine, prije smjene DPS vlasti nakon tri decenije vladavine, a posljednje je zatvoreno u junu 2017. godine, u vrijeme Vlade Duška Markovića (DPS).

Sa evropskih adresa Crnoj Gori je često spočitavan nedostatak političke volje za sprovođenje neophodnih reformi, a u posljednje vrijeme pojedini predstavnici šalju i poruke ko ne bi trebalo da vodi državu na evropskom putu.

Tako je predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Vladimir Bilčik prije dva dana poručio da EU ozbiljno sumnja da bi vlada sa Demokratskim frontom (DF) bila sposobna da vodi politiku evropskih integracija i da bi država mogla da nazaduje u pregovorima. Iz DF-a su odgovorili da se zalažu za odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te da bi “istražni organi trebalo da istraže motive Bilčikove podrške DPS-u”.

I izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Tonino Picula je ranije poručio da Crna Gora treba da odluči nastavlja li u smjeru EU integracija, ili će postati “potrošna roba ruskih i srpskih interesa”.

Problemi nijesu nastali u posljednje dvije godine
Ministarka evropskih poslova i potpredsjednica Vlade u tehničkom mandatu Jovana Marović ocijenila je za “Vijesti” da su, kada se govori o prethodnim vladama, upravo godišnji izvještaji Evropske komisije (EK), iz godine u godinu, ukazivali na postojanje istih problema i manjak rezultata, i to posebno u oblasti vladavine prava.

”Problemi su isti i oni postoje godinama unazad, nisu nastali u posljednje dvije godine”, kazala je ona.

Podsjetila da je Crna Gora tek osam godina od početka pregovora – u junu 2020. godine, uspjela da otvori sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvori tri:

”Osim toga, treba imati u vidu da je u prvoj fazi, za otvaranje poglavlja, bilo potrebno usvojiti zakone i strateška dokumenta i osnovati institucije, dok je u aktuelnoj fazi kada idemo ka privremenom zatvaranju poglavlja, neophodno da pokažemo da usvojen propisi i institucije djeluju i ostvaruju rezultate u praksi. Dakle, što smo bliži članstvu, zahtjevi su konkretniji i teži, što je logično”.

Vijesti

Provjerite slična mjesta

OHRABRENJE: Deficit budžeta niži 156 miliona eura od plana

Kumulativni budžetski deficit za prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 9,4 miliona eura ili …