MALO IM: Povlašćeni CG proizvođači planiraju da prodaju struju na berzi

Zbog enormnog rasta cijena električne energije na svjetskim tržištima pojedini crnogorski povlašćeni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora (OIE), razmišljaju da plasiraju svoju energiju na inostranim tržištima po znatno većim cijenama nego što je sad prodaju u Crnoj Gori, saznaje Pobjeda.

Imajući u vidu da će se cijene električne energije teško vratiti na nivo iz 2019. godine, pitanje je kako će sada Vlada reagovati i da li će imati pameti da porazgovara sa tim proizvođačima i sačuva ih uz povoljne uslove u proizvodnom porfoliju Crne Gore. U suprotnom, a takav je ugovor, oni mogu slobodno plasirati svoju energiju na tržištu po znatno većim cijenama.

Početkom sedmice objavljeno je da je država, odnosno građani platili, kako kažu mediji, povlašćenim firmama od 2014. godine do kraja jula ove godine 175 miliona eura. Pojedini mediji tvrde da ih je država toliko častila.

OBRAT
Podsjećamo da svu struju koju proizvedu povlašćeni investitori (male hidroelektane, vjetroparkovi Krnovo i Možura kao i solarne elektrane) otkupljuje Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) po podsticajnim cijenama i nju preuzima Elektroprivreda (EPCG). Takođe, poznato je da su te stavke građanima na računima naznačene kao stavke za OIE. Kroz te ,,omražene“ stavke građani su platili od 2014. godine oko 175 miliona eura.

To je puno novca, ali pitanje je sada da li su zaista država ili građani Crne Gore nekog častili, odnosno ko koga čašćava posljednjih godina.

Ko je na dobitku veoma je lako procijeniti u jeku teške energetske krize izazvane poremećajem trzišta i ratom u Ukrajini.

Brojke su sljedeće. Proizvođači iz obnovljivih izvora energije (OIE) ili kako smo ih nazivali povlašćeni tokom godine proizvedu oko 500.000 MWh električne energije u Crnoj Gori i nju kupuje COTEE, odnosno EPCG i plasira je građanima.

U prošloj godini proizvedeno je iz OIE 501.716 MWh. Cijena po kojoj je EPCG otkupila tu energiju iznosila je u 2021. godini 50,44 eura po MWh. To znači da je EPCG platila oko 25,3 miliona eura. Da nijesu postojali ti izvori, EPCG bi zbog sigurnog snabdijevanja električnom energijom svih potrošača morala da kupi tu energiju na berzi po prosječnoj cijeni koja je za 2021. godinu bila 93,71 eura po MWh. To znači da bi našu nacionalnu elektroenergetsku kompaniju to koštalo 47 miliona eura. Dakle, država i građani su kroz nacionalnu kompaniju platili manje 21 milion eura, odnosno uštedjeli.

Razlika u ovoj godini je drastično veća jer su cijene znatno skočile i kreću se na berzi u prosjeku, za prvih osam mjeseci, 285,34 eura po MWh. Mi smo istim povlašćenim proizvođačima OIE platili, u prvih osam mjeseci ove godine, proizvedenu energiju po 85 eura po MWh. Prostom računicom, a imajući u vidu da su ti proizvođači isporučili crnogorskom sistemu do sada oko 285 GWh, dobijamo ustedu u budžetu oko 57 miliona eura.

CIJENA
Po trenutnim povlašćenim i definisanim cijenama preko proizvođača OIE, koji u prosječnoj godini participiraju u ukupnoj crnogorskoj proizvodnji električne energije oko 15 odsto, za samo godinu i po napravljena je ušteda državi, tj. građanima, odnosno nacionalnoj energetskoj kompaniji od 80 miliona eura. Da nije bilo njihove proizvodnje, ova suma bi morala da bude pokrivena preko EPCG, budžetski ili kroz račune građana. Dakle, ko sad dobija, a ko gubi – građani ili prozvođači iz OIE?

Podsjetimo da su u prethodnom periodu, tokom izgradnje tih elektrana, te definisanom otkupnom cijenom, kreirale negativne slike ne samo za investitore već i za donosioce odluka na državnom nivou. Sada sa novonastalom situacijom prestale su kritike nekih političara, ,,stručnjaka“ i pojedinih eksperata iz NVO sekora. Tako je uvijek kada pretjerivanje preplavi preciznost.

Super. Konačno su građani i država na dobitku.

Prema podacima COTTE-a (koje su dobile ,,Vijesti“) najviše subvencija dobila je kompanija Krnovo Green Energy 87,04

miliona eura, na otkupljenu struju iz vjetroparka na Krnovu kod Nikšića. Podsticaje je počela da dobija 2017. godine, kada su iznosili 2,2 miliona eura, da bi naredne godine taj iznos vrijedio po devet miliona eura. Za sedam mjeseci ove godine dobili su 12,09 miliona eura.

Druga kompanija po količini dobijenog novca je ,,Možura Wind Park“ koja je dobila 31,89 miliona eura. Oni su počeli s proizvodnjom krajem 2019. godine kada su dobili 77,54 hiljada eura subvencija, da bi u 2020. primili 12,11 miliona eura, lani 12,31 milion, a za sedam mjeseci ove godine 7,39 miliona eura. Od vlasnika mHE najviše je dobila kompanija ,,Hidroenergija Montenegro“ sa 21,42 miliona eura, za proizvedenu struju iz osam malih hidroelektrana. Podsticaje ukupno dobija 26 firmi, za 39 izvora električne energije, od čega su 32 male hidroelektrane, dva vjetroparka i pet malih solarnih elektrana.

Pobjeda

Provjerite slična mjesta

Odgođen hitan press Abazovića zbog obaveza u ANB

Konferencija za medije zakazana za 11.00 sati u zgradi Vlade odložena je zbog obaveza predsjednika …