Što svijet može očekivati u slučaju katastrofe u nuklearnoj elektrani Zaporožje?

Vojne aktivnosti u blizini nuklearne elektrane Zaporožje na jugoistoku Ukrajine izazivaju sve veću zabrinutost posljednjih dana jer se povećavaju slučajevi granatiranja, a stručnjaci upozoravaju da su rizici od ozbiljnog nuklearnog incidenta vrlo realni.

Svaki napad na nuklearne elektrane je samoubilački”, rekao je prošle sedmice generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, te je pozvao inspektore Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da dobiju pristup lokaciji.

Rusija i Ukrajina optužile su jedna drugu zbog napada.

Ukrajinski zvaničnici saopćili su prošle sedmice da je 14 ljudi ubijeno u jednom napadu u blizini elektrane koji je oštetio pumpnu stanicu i senzore za zračenje. Rusija je optužila Kijev za “nuklearni terorizam”, piše The Moscow Times.

Zašto je važna nuklearna elektrana Zaporožje?

Smještena na rijeci Dnjepar, nuklearna elektrana Zaporožje je najveći nuklearni kompleks te vrste u Evropi i među 10 najvećih u svijetu.

Postrojenje je pod kontrolom ruskih snaga otkako su ga zauzele u martu, ali njime i dalje upravljaju tehničari ukrajinske državne nuklearne kompanije Energoatom.

Energoatom je prošle sedmice saopćio da se ruske snage spremaju da povežu elektranu sa Krimom, koji je Rusija anektirala 2014. godine, i da oštećuju elektranu preusmjeravanjem proizvodnje električne energije.

Smještena na oko 200 kilometara od poluostrva Krim, elektrana ima šest od 15 ukrajinskih reaktora i može snabdjeti strujom 4 miliona domova.

Kakva je situacija u ovom trenutku?

Iako elektrana ima šest reaktora, samo dva trenutno rade, saopćio je ukrajinski Energoatom ranije ovog mjeseca. IAEA je rekla da nije bila u mogućnosti posjetiti elektranu prije početka rata, ali je potvrdila da su dva reaktora trenutno povezana na mrežu.

Ukrajina je saopćila da su u objektu oštećena tri dalekovoda i da “elektrana radi samo sa jednom proizvodnom linijom, što je izuzetno opasan način rada”.

Rusija je optužena da je rasporedila 500 vojnika i postavila raketne bacače u tom području – koristeći nuklearnu elektranu kao štit. Nedavni snimci koje su objavili istraživački novinari očigledno pokazuju kako se unutar kompleksa voze vojna vozila.

Kako bi izgledao nuklearni incident?

Situacija u Zaporožju vratila je uspomene na nuklearnu katastrofu u Černobilu 1986. u sovjetskoj Ukrajini u kojoj su stotine ljudi ubijene i povrijeđene, a radioaktivna kontaminacija se proširila po Europi.

Slično tome, stručnjaci za nuklearnu energiju upozoravaju da bi svaki nuklearni incident pogodio ne samo Ukrajinu, već i susjedne države, uključujući Rusiju, Moldaviju, Bjelorusiju, Rumuniju i Bugarsku.

Oštećenje kritične infrastrukture, uključujući reaktore, moguće je kao rezultat borbi, rekao je Andrej Ozharovski, stručnjak za sigurnost radioaktivnog otpada u Ruskoj socijalno-ekološkoj uniji.

“U slučaju vanjske sile, poput namjernog ili nenamjernog raketnog udara, primarni krug nuklearne elektrane mogao bi biti oštećen”, rekao je, dodajući da takva vrsta oštećenja može utjecati na tlačnu posudu reaktora i dovesti do eksplozije.

“U slučaju eksplozije, s obzirom na činjenicu da se postrojenje nalazi u blizini rijeke, oslobađanje radijacije bi potencijalno moglo utjecati na stotine kilometara oko elektrane”, rekao je Ozharovski telefonom za The Moscow Times.

Međutim, stručnjak za radiohemiju Boris Žujkov rekao je da je katastrofa razmjera Černobila malo vjerovatna jer elektrane imaju dva vrlo različita tipa reaktora.

“Veoma je teško uništiti reaktor čak i namjerno – mora se više puta udarati na isto mjesto, ali čak i tada bi razmjeri katastrofe bili drugačiji”, rekao je Žujkov.

“Postrojenje u Zaporožju ima bolju zaštitu i trenutno postoje samo dva radna reaktora — ovi faktori smanjuju potencijalne rizike. Ali, naravno, raketni udar može dovesti do ozbiljne nesreće”, dodao je.

Istakao je da bi razmjere te nesreće zavisile od mnogih faktora, kako će se to dogoditi, kako će reagovati osoblje fabrike, koliko brzo će stanovnici biti evakuisani.

“Pitanje nije da li bi radioaktivni [elementi] dospjeli u vazduh i vodu. Povećanje radijacijske pozadine za ograničeno vrijeme ne predstavlja opasnost. Pitanje je kakva radioaktivnost i kolika radioaktivnost”, dodao je Žujkov.

Klix

Provjerite slična mjesta

Abazović za sjutra sazvao Vijeće za nacionalnu bezbjednost, prisustvuje Novović

Predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović sazvao je za sjutra (8h) Vijeće za nacionalnu …