Viele Euro Geldscheine

Država se za tri godine mora zadužiti 2,35 milijardi eura

Državnom budžetu u naredne tri godine 2023, 2024. i 2025. na naplatu dolaze glavnice kredita od 1,55 milijardi eura koji su uzimani proteklih godina, dok će u ovom periodu za kamate biti plaćeno još 430 miliona eura. Država se u ove tri godine planira zadužiti za 2,35 milijardi kako bi mogla vratiti dugove koji dospijevaju na naplatu, finansirati kapitalni budžet od 745 miliona eura i obezbijediti stabilnost javnih finansija.

To je navedeno u Predlogu smjernica makroekonomske i fiskalne politike za period 2022-2025. godine, kojeg je nedavno usvojila Vlada.

Prema podacima iz ovog dokumenta očekivani javni dug na kraju ove godine iznosiće 4,26 milijardi eura ili 79,6 odsto sadašnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok bi na kraju 2025. godine on iznosio 5,13 milijardi eura ili 81 odsto BDP-a koji se procjenjuje za tu godinu.

Glavni cilj fiskalne politike u ovom periodu, kako je navedeno, je stabilizacija makroekonomskog ambijenta, obezbjeđivanje održivosti javnih finansija i stvaranje uslova za dinamičan ekonomski rast.

Smjernicama se projektuje ekonomski rast na nivou od prosječno preko šest odsto u periodu 2022-2025. godine, kontinuirano smanjenje deficita javnih finansija s procijenjenih 7,65 odsto u 2022. na četiri odsto BDP-a u 2025. godini, ulaganje u finansiranje kapitalnih projekata od oko 1,3 milijarde eura u periodu 2022-2025 i obezbjeđivanje održivosti javnog duga u dugom roku.

”Imajući u vidu i dalje snažno prisustvo pritiska na javne finansije i ograničenost fiskalnog prostora, u narednom periodu potrebno je implementirati dodatne mjere fiskalne konsolidacije koje će obezbijediti bolju naplatu i ostvarenje dodatnih budžetskih prihoda, kao i optimizovati javnu potrošnju uz njeno strukturiranje u korist javnih investicija, kako bi se obezbijedila održivost javnih finasija u dugom roku, a istovremeno stvorio fiskalni prostor za obezbjeđivanje podrške dinamičnom ekonomskom rastu”, navedeno je u Vladinom dokumentu.

Poslanici rado glasali za niže prihode, a veće troškove
Zbog toga što je Skupština ove godine usvojila više zakona kojim su smanjivani porezi i akcize, a time i državni prihodi, a istovremeno usvajani predlozi kojim se povećavaju plate, zarade u dijelu javnog sektora i socijalna davanja došlo je do uvećanja deficita za oko 150 miliona eura, odnosno s planiranih 5,1 odsto BDP-a na 7,6 odsto. Da bi se ispunio zakonski osnov za ove isplate i obezbijedio novac na tim budžetskim stavkama, potrebno je da Skupština usvoji rebalans budžeta. Međutim, nova politička kriza, eventualni i izbor nove Vlade, to mogu dovesti u pitanje. Rasprava o nepovjerenju Vladi zakazana je za 19. avgust.

Vijesti

Provjerite slična mjesta

MUGOŠA: Stijović kriv za nestašicu mlijeka

U trgovinama se osjeća nestašica određenih mliječnih proizvoda prije svega pasterizovanog jednodnevnog mlijeka, kazao je …