Ustavni sud je na jučerašnjoj sjednici donio je odluku da Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je propisano da lokalni izbori u Podgorici i 13 opština budu raspisani istoga dana, odnosno 23. oktobra, nije u skladu sa Ustavom.
Odluku kojom se ukida Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, Ustavni sud je donio jednoglasno i ta odluka će biti objavljena u „Službenom listu Crne Gore“.
Ustavni sud je ocijenio da je osporeni zakon suprotan jedinstvu pravnog poretka i da je trajanje mandata različito uređeno u tom zakonu i Zakonu o izboru odbornika i poslanika.
Sudije su ocijenile i da se trajanje mandata uređuje zakonima kojima se uređuje izborni sistem i da je za donošenje tih zakona potrebno dvije trećine glasova svih poslanika.
Ocijenjeno je i da osporeni zakon nema povratno dejstvo kako je navedeno u prijedlogu poslanika Demokratskog fronta, jer su izborne radnje započete, ali ne i okončane.
Prijedlog za ocjenu ustavnosti tog akta podnijelo je 15 poslanika Demokratskog fronta, kao i nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju i Akcija za socijalnu pravdu.
Poslanici crnogorskog parlamenta u dva navrata su usvajali ove izmjene zakona. Prvi put 5. maja, ali ih je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. Četiri dana nakon toga, u Skupštini su ponovo usvojene dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, pa je taj zakon predsjednik države shodno ustavnim odredbama potpisao.
Shodno odredbama ovog zakona, predsjednik je izbore koji su bili zakazani za jun u Podgorici, opštini u okviru Glavnog grada – Golubovcima, kao i u Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Šavniku, Danilovgradu, Baru, Bijelom Polju, Kolašinu i Žabljaku, Tivtu i Budvi, odgodio za 23. oktobar.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije prof. dr Đorđije Blažić smatra da je Ustavni sud ovom odlukom, poslije višegodišnjeg nepostojanja, napravio prvi korak ka ozbiljnoj instituciji.
Ova odluka, kazao je za Pobjedu Blažić, ima pravnu posljedicu „poništavnje“ svih sprovedenih odluka i radnji donijetih u izvršenju odredbi ovog zakona.
Fomalno pravno, sporne mogu biti odluke predsjednika Crne Gore o raspisivanju lokanih izbora koje su materijalno pravno odlukom suda „stavljene van pravne snage“ jer ne postoji formalno pravno ustavno ili zakonsko ovlašćenje predsjednika Crne Gore da poništi svoju odluku, kazao je Blažić naglasivši da postoje pravne praznine u predsjednikovim ovlašćenjima u ovakvim pravnim situacijama.
Poznato je u pravu, kako je rekao, kako se tumačenjem popunjavaju pravne praznine.
Međutim, bez obzira na tu okolnost smatram da, polazeći od ciljnog tumačenja zakona i pojave pravne praznine u Ustavu i zakonima, kao i ovlašćenja predsjednika Crne Gore da raspisuje izbore, predsjednik Crne Gore, po mom tumačenju ove pravne stvari, bi morao poništiti svoje ranije odluke o raspisivanju izbora i na taj način usaglasiti i izvršiti svoje dužnosti sa odlukom Ustavnog suda, jer ne postoji neposredan pravni osnov za takvo ovlašćenje, kazao je on.
Riječ je, smatra Blažić, o ciljnom tumačenju dejstva koje proizilazi iz odluke Ustavnog suda.
Pobjeda