Udarne vijesti

Drobnjak: Zašto ne uvedemo korporativno upravljanje u javnim preduzećima?

Ovaj blog post je inspirisan nedavnom poslovnom konferencijom koja je okupila zemlje jadransko-jonske regije (Hrvatska, Slovenija, Italija, Grčka, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i San Marino), gdje se disktutovalo o plavoj ekonomiji. Jedna od poruka, u formi pitanja, sa tog skupa je bila MOŽEMO LI DA UDRUŽIMO NAŠE SNAGE?

Piše: Vladimir Drobnjak

Toliko smo mali, svi pojedinačno, da nam je neophodno da sarađujemo. To je bila jedna od poruka eksperata iz 10 zemalja, koja mi je ostala u sjećanju.

Povezao bih ovo pitanje sa složenom društvenom situacijom u Crnoj Gori koja traje duže vremena. Kako bi bilo ljekovito da baš to pitanje postavimo sami sebi, pomislih. Uz sve interne dubioze koje postoje u našem društvu, nadovezali su se i eksterni šokovi poput pandemije, situacije u Ukrajini koja je izazvala najveću inflaciju u novijoj istoriji i slično.

Sve zajedno kreiran je i globalno i lokalno komplikovan i nepredvidiv ambijent za život.

  • Potpuno je jasno da Crna Gora na globalnom planu ima jako mali uticaj. Ono što može urediti i gdje može uticati to je njeno dvorište.
  • Iako znamo da je čovjek najveći i narjeđi potencijal čini se da kvalitetne pojedince prilično dobro izbjegavamo… Zašto to radimo ne znam baš do kraja, ali znam da sistem koji ne gaji konkurenciju, gaji atrofiju.
  • Da li možemo reći danas u čemu smo globalno konkurentni?
  • Istiskivanje talentovanih je osobina prevaziđenih sistema koji na kraju neslavno završavaju.

Sami podatak, po nedavno objavljenom istraživanju u medijima, da 60% mladih ljudi želi da napusti Crnu Goru valjda bi trebalo da zabrine SVE donosioce odluka.

Kada ćemo dočekati lidera koji će uspjeti u naumu da kao društvo budemo homogeni a ne heterogeni? I koji će kreirati javni prostor kao poligon za takmičenje u najboljim idejama za razvoj našeg društva? Ima li na vidiku takvog majčinog sina?

Populacija nam je mala, još kad se politički podijelimo i odstranimo svakoga ko drugačije misli onda dolazimo do jako opasne situacije po naš nacionalni rast i razvoj…

Ovaj blog post će dati skromni doprinos i pokriti, u kratkim crtama, temu koja se odnosi na odgovorno vođenje kompanija/institucija kroz primjenu principa korporativnog upravljanja.

ZNAČAJ KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

(KRITERIJUMI ZA IZBOR ODBORA DIREKTORA, IZVRŠNOG DIREKTORA KAO I USPOSTAVLJANJA MEHANIZMA INTERNIH KONTROLA)

Korporativno upravljanje (profesionalan način vođenja organizacije) je bitno za progres bilo koje kompanije, zato pokušavam da osvijetlim temu o kojoj se rijetko piše a smatram da je jedna od bitnih.

Definicija je mnogo ali bi neka sažeta varijanta korporativnog upravljanja mogla biti da je to skup sofisticiranih odnosa u kompaniji (izmedju top menadžmenta, zaposlenih, akcionara i ostalih zainteresovanih grupa u društvu). Tu su detaljno definisani postupci rada Odbora direktora, Nadzornog odbora, jasno su propisani efikasni mehanizmi unutrašnje kontrole i definisan je sistem odgovornosti. To je, u suštini, jedan skup pravila u kompaniji/organizaciji đe se zna red i đe pravila poštuju svi.

U ozbiljnim organizacijama postoji Kodeks korporativnog upravljanja kao dokument koji se zaista primjenjuje zato što u krajnjoj liniji vodi boljem poslovnom rezultatu.

Statistika kaže da u najrazvijenijim zemljama, investitori ulažu 63% više u kompanije koje imaju i  primjenjuju principe korporativnog upravljanja u svom poslovanju.

U skromnoj ekonomiji Crne Gore, za većinu javnih i privatnih kompanija principi korporativnog upravljanja su daleko od suštinskog razumijevanja a kamoli dobrovoljne primjene.

Čast izuzecima kojih ima. Kompanije koje su u stranom vlasništvu, uglavnom poštuju ove principe jer je to već uspostavljena poslovna praksa od ranije, pa su takvu poslovnu praksu “donijeli” sa sobom i u Crnu Goru. Zbog toga, potrebno je privlačiti globalne poslovne igrače na naše tržište kako bi dobili njihov “know how” i otišli na veći nivo.

Tipičan pozitivan primjer za ovo je projekat Porto Montenegro, koji je Tivat potpuno “preokrenuo” i podigao standarde u turizmu Crne Gore. Prije samo 20-tak godina, nije bilo puno razloga zašto bi trebalo svratiti u Tivat, a danas se zbog Tivta dolazi u Crnu Goru!

U našem društvu su trenutno aktuelne političke rotacije, dje novi igrači postavljaju “svoje” ljude u Odborima direktora ali i po dubini institucija dok prethodne uglavnom “čiste”. Malo ćemo analizirati kako bi to trebalo raditi po poslovnim standardima.

Dakle, kada se dobije mogućnost za formiranjem Odbora direktora treba razmisliti o tome:

  • Da postavljeni članovi Odbora direktora trebaju imati prethodnog iskustva u Odboru direktora (nije dovoljno da poznajete tu osobu i da glasa vašu političku opciju);
  • Članovi Odbora direktora bi trebali biti kvalitetnije uvedeni u poslovanje;
  • U timu trebaju biti predstavnici države (ako je javno preduzeće), zatim zavisni stručnjaci (oni koji rade u toj kompaniji i poznaju u “dušu” sve probleme u njoj), nezavisni stručnjaci (koji su skroz van sistema i nemaju emociju prema kompaniji kao zavisni stručnjaci), kao i predstavnik radnika;
  • Da djelovanje članova Odbora direktora, izvršnog direktora i njihove naknade budu uslovljene sa poslovnim rezultatima kompanije! Da se izbjegne scenario da neki predstavnici državnih kompanija primaju 3.000 – 7.000 EUR mjesečno a da to preduzeće posluje sa gubitkom!?Ako je poslovni rezultat pozitivan onda treba isplatiti bonuse, naravno. Najvažniji kriterijum za nagradjivanje su ispunjenje plana, ispunjenje strateških ciljeva i uspješnost u području poslovanja za koje je zadužen pojedini član uprave. Medju ostalim kriterijumima, najčešće se razmatra visina ostvarene dobiti, koja je osnova za definisanje bonusa članova uprava;
  • Obezbijediti članovima Odbora direktora i Nadzornog odbora stručna usavršavanja jer je svakome potrebno kontinuirano stručno napredovanje. Odbor direktora treba da radi i evaluaciju sopstvenog rada;
  • Odbor direktora treba da ima komisije koje će unaprijediti njegov rad (Revizorski odbor, Komisija za naknade, Komisija za imenovanje, tijelo koje brine o radnim procedurama, učestalosti sjednica, nadzora menadžmenta);
  • Da se napravi pravilnik za Odbor direktora gdje će sve ove pojedinosti biti propisane;

Preporučuje se da u svakoj kompaniji/instituciji postoji osoba zadužena za kontakt sa investitorima.

Efikasno sprovodjenje propisa i sankcionisanje nepravilnosti preduslov su razvoja institucija tržišne ekonomije i pozitivnog uticaja na dobru praksu korporativnog upravljanja. Sve ono što škripi kod nas u društvu i poslovnoj zajednici. Zakoni i pravila postoje u mnogim oblastima ali je primjena prilično loša.

Skočiću sad potpuno na drugu oblast, ali je dobar primjer za lošu primjenu propisa. Pogledajte koliko je samo smeća oko nas a u Ustavu nam stoji da smo ekološka država!! Klasični propust u sankcionisanju nepravilnosti koji traje decenijama. Kako je moguće da ovu genijalnu ideju u vezi Crne Gore – ekološke države kao društvo nijesmo pretvorili u našu globalnu prepoznatljivost i jedinstvenost?!

  • Da li će Crna Gora doživjeti da se na svim nivoima biraju ljudi koji imaju integritet i koji će biti na ponos svih njenih građana? Da li sam utopista?

Za sve organizacije koje žele da postave dobar Odbor Direktora, on bi trebao imati neke od sljedećih stvari:

  • Relevantno iskustvo;
  • Različite i potrebne kvalifikacije (miks različitih ekspertiza u odboru daje novu vrijednost organizaciji);
  • Odbor Direktora koji je nezavisan;
  • Posvećuje dovoljno vremena i istinski je zainteresovan;
  • Odbor direktora koji je fokusiran.

Kada se zaokruži Odbor direktora, treba izabrati i odgovarajućeg izvršnog direktora. Neke od bitnih stavki koje treba ispoštovati za izbor izvršnog direktora su:

  • Da to lice mora imati zahtijevane profesionalne kvalifikacije;
  • Da mora biti stručnjak u svojoj oblasti i imati odgovarajuće menadžersko iskustvo;
  • Voditi računa da lice koje je kažnjavano u privrednim aktivnostima nije podobno za vršenje funkcije izvršnog direktora;
  • U ugovoru o radu jasno naznačiti zabranu rada za konkurentske kompanije. U slučaju da izvršni direktor otkaže svoju funkciju, treba da štiti interese kompanije određen period vremena i treba propisati sankcije u slučaju kršenja te odredbe;

Izvršni direktor je dužan da izvršava naloge odbora direktora i sprovodi njegove odluke u vezi sa poslovanjem društva, upravljenjem imovinom društva, otvaranjem računa u banci, zaključivanjem ugovora, zapošljavanjem i td. Detaljnije o obavezama  izvršnog direktora treba pogledati u zakonu o privrednim društvima.

Nakon izbora pravog lica za izvršnog direktora, bilo bi dobro da se obrati pažnja i na kvalitetan sistem internih kontrola. Dakle, da postoji interni mehanizam koji će u samoj organizaciji na vrijeme detektovati i otklanjati probleme. Potrebno je izabrati stručne osobe koji znaju postaviti sistem internih kontrola koji će zaista ispunjavati svoju svrhu.

U ogromnom broju manjih organizacija sa kojima sam se sreo, praksa je da se nekom pojedincu dodijele po 2-3 funkcije, samo da se zakon ispoštuje. A ta osoba, u principu, ne može biti stručnjak za 2-3 potpuno različite oblasti… Na taj način se rizici poslovanja maksimalno povećavaju, iako se pravi ušteda u troškovima plata. Često to gomilanje funkcija usljed uštede bude okidač za pravljenje grešaka i nepravilnosti u poslovanju.

Trebalo bi razmisliti o tome da se sistem internih kontrola organizuje na način da svaki direktor sektora dobije zaduženje da detaljno opiše svoje aktivnosti u sektoru. Zatim da napravi tabelu rizika u tom sektoru.

Na kraju da, po principima prioriteta, navede redosljed koraka kako minimizirati te rizike sa vremenskim rokom kada to treba završiti. I da to isto urade direktori ostalih sektora u kompaniji ili organizaciji. Zatim da naprave jedan sveobuhvatan izvještaj koji će biti osnova za donošenje odluka strukturama koje se nalaze iznad u hijerarhiji!

Ako građani finansiraju javne kompanije i vodeće osobe u njima, ima li ijednog razloga da principe korporativnog upravljanja, osim privatnih kompanija, ne primjenjuju i javna preduzeća?

Mogu li političke elite evoluirati do nivoa đe će prepustiti profesionalcima rukovodeća mjesta u javnim kompanijama koji će napraviti pozitivan rezultat umjesto podobnih kadrova koji gomilaju gubitke?

Takođe, mnoge privatne kompanije u Crnoj Gori imaju probleme zato što ne primjenjuju principe korporativnog upravljanja u svom poslovanju.

priroda-blog-vladimirdrobnjak

KAKO SE U SKANDINAVIJI PONAŠAJU DRŽAVNE KOMPANIJE

  • Plastičan primjer kako državna preduzeća mogu funkcionisati kao moderne i uspješne privatne kompanije navešću na ličnom primjeru kada sam, prije nekoliko godina, bio turista u Skandinaviji. Nakon direktnog leta Podgorica – Stokholm trebalo je doći do centra grada tj krajnjeg odredišta.
  • Kao prosječni turista, prije puta, googlao sam malo i ukapirao da postoji mobilna aplikacija njihove državne kompanije koja prevozi putnike sa aerodroma do centra grada i drugih odredišta po gradu. Aplikacija je toliko “user friendly” da je može koristiti svako. Odlučio sam se na tu opciju. Da probam kako to funkcioniše. Ukucaš lokaciju odakle krećeš i krajnju lokaciju i odmah dobiješ cijenu. Ako se slažeš, platiš kartu ukucavanjem broja bankarske kartice i sve je gotovo u 3 koraka. Taj račun koji si platio, ostaje ti u telefonu koji samo pokažeš na ulazu u “državni” autobus.
  • Unutrašnjost autobusa je prostrana, klimatizovana, prilagodljiva za rad na lap-topu, tabletu, telefonu tokom puta sa mjestima za punjenje elektronske opreme. Ko se ne snalazi sa instaliranjem aplikacija, moram reći da ova državna kompanija na aerodromima ima i platomate dje se mogu kupiti karte i na manuelni način (ako ni to ne znate, može vam osoba sa aerodroma  pomoći kako da kupite kartu, sa naznakom da je ta opcija neznatno skuplja nego kada plaćate putem mobilne aplikacije). Sve je prošlo idealno, a ja nijesam imao osjećaj da sam se vozio u javnom (državnom) prevozu, jer je kod nas taj doživljaj potpuno drugačiji.

Zašto mi u našoj prelijepoj zemlji, koja je uz to i turistička, ne napravimo ovakve digitalne iskorake  koji uopšte nijesu komplikovani niti preskupi!? Može li ovo biti ideja nekoj partiji da umjesto dosadnih kritika konkurencije implementira nešto što će biti korisno svima? Da probaju da poentiraju dobrim i inovativnim projektima?

Nastavak ove priče, uz opasku koliko kao društvo kasnimo u digitalizaciji, ide u nastavku… Upoznajem prije mjesec dana osobu iz Madrida koja obilazi zemlje jugoistočne Evrope… Nakon boravka u Crnoj Gori saopštava mi da je naredna destinacija Beograd i da želi ići vozom. Pita me za detalje kako da kupi kartu jer upornim pretragama po internetu nije bilo moguće saznati kako se može online kupiti karta. Uključujem se da pomognem i zajedno zaključismo da ne postoji mogućnost da se karta u Crnoj Gori kupi online. Kod nas se, i dalje, prije puta moraš pojaviti na šalteru željezničke stanice u vezi tih stvari. Ne mogu vam opisati izraz lica osobe koja je shvatila da se mora fizički pojaviti da bi kupila kartu a prethodno je posjetila više zemalja i sve je završila preko svog mobilnog telefona.

Navodim ove stvari zbog želje da se, kao društvo trgnemo, shvatimo đe se nalazimo i koliko kasnimo za evropskim standardima kojima težimo i da se konačno počnemo baviti implementacijom rješenja koja su svima korisna.

Na samom kraju, vraćam se na početak i utiscima sa poslovne konferencije: MOŽEMO LI DA UDRUŽIMO NAŠE SNAGE? Ko će se buniti ako se izaberu najbolji u svojim oblastima da nas povedu u budućnost? Crna Gora, sa svim potencijalima koje ima, može biti El Dorado ako uspijemo “interno” da se dogovorimo.

www.vladimirdrobnjak.com

Detalji bizniscg

Provjerite slična mjesta

Za vikend pad temperature za 10 stepeni

Dejstvo talasa rekordnih temperatura od danas će postepeno slabiti i ovim se završava četvrti tropski …