Poslodavci u očaju: Nudimo plate koje se samo zamisliti mogu, ali niko ne želi da radi

Šta se događa na hrvatskom tržištu rada? Jesu li višedecenijske žalopojke radnika, usudili bismo se ustvrditi opravdane, zamijenile žalopojke poslodavaca? Je li jaz između dviju suprotstavljenih strana tolikih razmjera da je doveo do nepremostivog nepovjerenja? Je li taj jaz došao do tačke na kojoj se mora lomiti, do tačke s koje bi se kao nulte trebalo iznova slagati vrijednosne i svake druge odnose između rada i kapitala?

“Nudimo plate koje se samo zamisliti mogu, ali niko ne želi raditi”, sve češće se može čuti poslodavce.

“Da ste nudili samo poštene plate, Hrvatska bi danas bila drukčija zemlja. Unutar hrvatskih granica živjelo bi barem pola miliona od onih koji su se tokom posljednjih dvadesetak godina iselili, demografska kretanja imala bi pozitivan predznak, a hrvatski građani po standardu ne bi bili fenjeraši zemalja Evropske unije. Sve loše što ste decenijaa radili, a u čemu ste imali podršku nosioca vlasti na svim nivoima, danas vam se vraća poput bumeranga”, odgovaraju poslodavcima radnici.

Na promišljanje o ovoj problematici “okidač” je bio podatak da su hrvatski poslodavci, uprkos činjenici da su se na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje krajem aprila 118.922 osobe vodile među nezaposlenima željnima rada, tokom minulog mjeseca od MUP-a dobili više od 21 hiljadu novih dozvola za zapošljavanje stranaca, među kojima su u progresivnom porastu oni iz Nepala, Indije, Filipina… I, s druge strane, dva javno objavljena podatka: prvi koji otkriva da poslodavac jednog restorana nudi vrhunskom kuvaru platu od 35 hiljada kuna i, drugi, koji govori o istraživanju iz kojeg proizlazi da u Hrvatskoj trećina doktora nauka zaposlenih u prvoj godini od sticanja te akademske titule radi za 3500 kuna ili manje, piše Slobodna Dalmacija.

Pogledajmo statističke podatke o nezaposlenosti. Posljednjeg dana aprila, dakle, HZZ je u evidenciji imao 118.922 nezaposlenih, što je za 5,3 odsto manje nego posljednjeg dana marta, i cijelih 20 odsto manje nego posljednjeg dana aprila prošle godine. Među nezaposlenima je bilo 50.956 muškaraca (42,8 odsto) i 67.966 žena (57,2 odsto). Najviše nezaposlenih je iz dobne grupe od 55 do 59 godina, evidentirano ih je 17.433 i oni među nezaposlenima u Hrvatskoj učestvuju s 14,7 odsto. Najmanje je mladih u dobi od 15 do 19 godina. Takvih je 3372 ili 2,8 odsto ukupno nezaposlenih. Za ostale dobne grupe nezaposlenih moglo bi se reći da su ravnomjerno zastupljene.

Promatrajući po obrazovnoj strukturi najviše je KV i VKV radnika, 36.227 osoba ili 30,5 odsto sveukupno nezaposlenih. Slijede ih završeni srednjoškolci s četvorogodišnjim školskim programima i(li) gimnazijom kojih je 34.984 ili 29,4 odsto, s osnovnom školom je 23.022 nezaposlenih ili 19,4 odsto dok na nezaposlene s prvim stepenom fakulteta i stručnog studija otpada 8030 osoba ili 6,8 odsto te na nezaposlene sa završenim fakultetima ili akademijama 10.299 osoba ili 8,7 odsto.

Što je stvarni razlog tolike armije službeno nezaposlenih, koji se kroz prijavu Zavodu za zapošljavanje smatraju osobama koje traže posao, a poslodavci ne mogu doći do domaćih radnika pa posežu za strancima?

Na to pitanje nema jednoznačnog i posve pouzdanog odgovora. Kroz minuli april od 10 oglašenih slobodnih radnih mjesta poslodavci su uspjeli popuniti samo sedam dok su tri radna mjesta i dalje ostala prazna jer nije bilo zainteresovanih radnika traženih zanimanja. Možda i zato što je unutar sistema, naročito kod malih poslodavaca, previše “sivog”.

Nezavisne

Provjerite slična mjesta

Otvara se škola za pastire, interesovanje veliko

Kad im je dosta stresa, buke, gužve i asfalta, mnogi često kažu da će “otići …