U Evropskoj uniji je u 2020. godini bilo 2,2 miliona vinograda koji su gajili 3,2 miliona hektara vinove loze. Između 2015. i 2020. godine površina vinove loze ostala je relativno stabilna (-1,1 procenat), pokazuju podaci Zavoda za statistiku EU (Eurostat).
„Međutim, došlo je do naglog smanjenja broja vinogradarskih posjeda (gubitak od 257.000 gazdinstava, odnosno oko 10,3 odsto). Većina ovih gubitaka u posjedu dolazi od najmanjih vinogradarskih posjeda – bilo je 226.000 gazdinstava manje nego 2015. godine u klasi veličine manje od jednog hektara vinove loze“, piše u izveštaju Eurostata.
Većina vinograda u EU (82,4 procenta) bila je u 2020. godini posvećena proizvodnji grožđa za kvalitetno vino, koje se odnosi na proizvode zaštićene oznake porekla (2,1 milion ha, što je ekvivalentno 65,3 odsto vinograda u EU) i zaštićene geografske oznake (0,5 miliona ha ili 17,1 procenat).
Španija, Francuska i Italija zajedno su činile tri četvrtine (74,9 odsto) površina pod vinovom lozom u EU i oko dvije petine (38,7 procenata) vinogradarskih posjeda u 2020. godini. Međutim, Rumunija je imala najveći broj vinogradarskih posjeda u EU (800.000 imanja, što je ekvivalentno 37,9 odsto ukupne vrednosti EU u 2020. godini).
Između 2015. i 2020. godine došlo je do pada broja vinogradarskih gazdinstava u brojnim državama članicama, ali posebno u Portugalu (98.000 gazdinstava), Italiji (78.000 posjeda) i Španiji (gubitak od 34.000 posjeda).
Biznis.rs