Udarne vijesti

Njiva donosi bogatstvo – hektar oranice dostiže cijenu od 41.000 eura

Agronomski analitičar Branislav Gulan ističe kako tek slijedi rast cijena oranica s obzirom na skupu hranu i globalna tržišna kretanja. Oko Bačke Topole hektar je plaćen astronomskih 120.000 eura.

Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u 2021. godini prodano je u općini Žitište (u Banatu) po cijeni od 3,5 miliona eura za 303 hektara, navodi se u izvještaju Republičkog geodetskog zavoda.

Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prodan je u Jakovu (Surčin) po cijeni od 24,9 eura po metru četvornom za parcelu površine 59 ari. Najskuplje je zemljište u Vojvodini, a najjeftinije na jugu Srbije. Potražnja za zemljištem raste i na sjeveru i na jugu zemlje.

Prosjek 6800 eura
Prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta – njive – na području Srbije u 2021. godini je oko 6800 eura po hektaru. Cijene se kreću u rasponu od ispod 350 eura do više od 41.000 eura po hektaru, od čega je 93 posto u rasponu od 900 do 18.000 eura po hektaru.

Prosječna površina u prometu po regijama je 1,7 hektara na području Vojvodine, 90 ari na području grada Beograda, 77 ari na području Šumadije i zapadne Srbije te 60 ari na području južne i istočne Srbije.

Poljoprivredni analitičar Branislav Gulan smatra kako cijena zemljišta sigurno neće padati u narednom razdoblju i naglašava kako se trenutno u Vojvodini hektar zemljišta u prvoj zoni, odnosno blizu ceste ne može naći ispod 15.000 eura. Napominje da je u Vojvodini najkvalitetnije zemljište i ne čudi što su pojedine oranice prodane za velik novac.

Gulan podsjeća da cijene poljoprivrednog zemljišta još od 2001. godine rastu i tada je hektar koštao oko 200 eura, da bi 2008. godine dostigao oko 5000 eura, a sada i više od 40.000 eura za hektar kvalitetne zemlje u Vojvodini.

Ima i ekstremnih primjera pa je tako oko Bačke Topole hektar plaćen astronomskih 120.000 eura. Agronomski analitičar Gulan kaže kako tek slijedi rast cijena oranica s obzirom na skupu hranu i globalna tržišna kretanja.

“Tko ima njivu, ima i bogatstvo. Njiva najsigurnije danas može čuvati novac. Svakako, najbolje je novce uložiti u neki biznis, a tko nema smisla za to, uvijek mu ostaju nekretnine, pogotovo poljoprivredno ili građevinsko zemljište na kome mogu jednog dana da okrupne svoj kapital, a ne da pare drže u slamarici ili u trezoru”, kaže Gulan.

Faktor denacionalizacije
Prema Gulanovim riječima, Srbija ukupno ima 5,1 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 4,1 milijuna hektara obradivog, a samo se 3,47 miliona hektara obrađuje i na tim se površinama nešto proizvodi. Gulan navodi i da je prosječan posjed u Srbiji oko 6,6 hektara, a da oko 217.000 poljoprivrednika posjeduje do dva hektara. Poljoprivredne površine u Srbiji, kako objašnjava Gulan, obrađuju ljudi stari u prosjeku 62 godine.

“Suština je i da nema mnogo zemlje na tržištu, posebno kad govorimo o velikim parcelama. U jednom trenutku na cijenu je utjecala restitucija odnosno denacionalizacija. Kako se koja zemlja vrati, obično se odmah pojavi i na tržištu jer nasljednici koji su je dobili nazad uglavnom se nisu bavili poljoprivredom, pa su je odmah prodavali”, kaže analitičar Gulan.

Poslovni.hr

Detalji bizniscg

Provjerite slična mjesta

Glavni grad nabavlja autobuse vrijedne 4 miliona eura

Na XXXIV sjednici Skupštine Glavnog grada odbornici su odlučivali o nastavku modernizacije gradskog prevoza, te …