Udarne vijesti

Za upravljanje otpadnim vodama 472 miliona eura

PODGORICA (Mediabiro)- U prostorijam hotela Cue u Podgorici danas je održan okrugli sto na temu “Upravljanje komunalnim otpadnim vodama u centralnom i sjevernom regionu Crne Gore“, pod pokroviteljstvom Eco – Team – a.
Milija Čabarkapa iz NVO Eco – team je u svom izlaganju kazao da je pitanje upravljanjem otpadnim vodama u Crnoj Gori veliki izazov, te da je, kako je naveo, rješavanje ovog pitanja u interesu svakog stanovnika Crne Gore, imajući u vidu značajne negativne uticaje komunalnih otpadnih voda na naše , kako je dodao, površinske i podzemne vode i zemljišta.
„Neprečišćene komunalne otpadne vode predstavljaju značajan izvor degradacije životne sredine, dovode do zagađivanja i uništavanja prirodnih staništa, kao i vrsta koje žive u tim staništima, izlažući se štetnim materijama kao što su teški metali , deterdženti, patogeni mikroorganizmi itd“, kazao je on i dodao da jednako zagađena voda može imati i negativne uticaje za zdravlje ljude , te da je rješavanje ovog pitanja od suštinskog značaja.
Čabarkapa je dodao da osim prijeko potrebne zaštitne životne sredine, rješavanjem pitanja upravljanja komunalnim otpadnim vodama ostvaruju se ciljevi definisani pregovaračkim poglavljem 27 – Životna sredina i klimatske promjene,i kazao da se na taj način stvaraju preduslovi za zatvaranje ovog kompleksnog poglavlja.
„Glavni preduslov za rješavanje pitanja upravljanja komunalnim otpadnim vodama je izraditi sistem za sakupljanje i transport otpadnih voda, kao i za njihovo prečišćavanje. Međutim, obuhvat stanovništva uslugama sakupljanja otpadnih voda je na nacionalnom nivou oko 47, 5 odsto, dok trenutno postoji tek 10 postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda u funkciji ili probnom radu“, kazao je Čabarkapa.
Čabarkapa je istakao da Crna Gora godinama unazad radi na razvoju infrastrukture za sakupljanje, odvođenje i prečišćavanje komunalnih otpadnih voda.
„Nakon sprovođenja brojnih projekata, analizom statusa za realizacije projekata u centralnom i sjevernom regionu, uočili smo da postoji veći broj problema koji se javljaju tokom i nakon sprovođenja“, kazao je on.
On navodi da praksa u Crnoj Gori pokazuje da se učešće javnosti i konsulatacije u vezi sa projektom izgradnje PPOV –a uglavnom sprovode u okviru zakonskog minimuma, te da su rijetki primjeri i napori da se primijene različite konsultivne metode kako bi se omogućilo kontinuirano uključivanje, i tako osigurala razmjena informacija, ideja i rješenja.
„S obzirom na obim i kompleksnost projekat za sakupljanje, transport i prečišćavanje otpadnih voda, kao i procjenjenu vrijednosti sredstava od 472 miliona eura koja treba obezbijediti, biće neophodna maksimalna posvećenost svih aktera na državnom i lokalnom nivou, uključujući i organizacije civilnog društva i medija, da bi se ispunili planirani ciljevi u okviru definisanih rokova“, zaključio je Čabarkapa.
Dušan Bugarin iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kazao je problemi sa otpadnim vodama u Crnoj Gori predstavljaju jedan od najvećih problema sa kojima se Crna Gora suočava, i dodao da se kada je posrijedi ovaj problem, u prethodnom periodu nije posvećeno radilo.
„Nemamo više vremena za gubljenje, i ovo moramo sistemski riješiti za što su nam potrebna ogromna sredtsva, jer je tehnologija mnog skupa. Samo za upravljanjem otpadom,odnosno uspostavljanje sistema centara za upravljanje otpadom državi ej potrebno nekih 350 miliona eura. Našem Ministarstvu ovaj problem jeste prioritet, tako da smo prošle godine krenuli u promjenu zakonske rigistrative tako da su trenutno tri nova Zakonu u procesu donošenje;Zakon o komunalnim djelatnostima, Zakon o robnim uslugama i Zakon o upravljanjem otpadom“, kazao je on.
Bugarin smatra da će ovi Zakoni podspješti rješavanje ovih problema.
Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama Crne Gore (2020-2035) je planirana izgradnja 29 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kazala je Valerija Saveljić iz PROCORNa
Ističe da je za realizaciju potrebno je obezbijediti i sredstva, koja su za ovu vrstu projekata najčešće višemilionska, zbog čega se traži bespovratna podrška od Evropske Unije i kreditna podrška od međunarodnih finansijskih institucija (Evropska investiciona banka – EIB, Evropske banke za obnovu i razvoj – EBRD, KfW banka, itd.), kako bi se finansijsko opterećenje lokalnih samouprava i građana svelo na što je moguće manju mjeru.
„Ključni uočeni problemi tokom implementacije su; slaba informisanost lokalnog stanovništva o projektima, neujednačen razvoj infrastrukture, koji dovodi do situacije da su postojeći kapaciteti za prečišćavanje otpadnih voda često neiskorišćeni. Nije sistemski riješeno pitanje odlaganja kanalizacionog mulja. Način odlaganja zavisi od slučaja do slučaja (trščana polja; odlaganje na mjestima koja za to nisu predviđena, kao npr. sama lokacija PPOV ili nesanitarna odlagališta; izvoz dehidriranog mulja u okolne zemlje, najčešće u Albaniju; i slično)“, kazala je ona.

Detalji bizniscg

Provjerite slična mjesta

Policajci će uvećane zarade primiti za jul

Želim da aktivno učestvujem u procesu unapređenja materijalnih i tehničkih uslova rada, kao i materijalnog …