Skupština Crne Gore je od 1998. godine, kada je usvojen sadašnji Zakon o izboru odbornika i poslanika, čak u 15 pokušaja „usaglašavala“ izborni zakon sa Ustavom ali ga nikada nije htjela usaglasiti tako da biračima omogući da umjesto podmetnutih partijskih „lista“ gdje građani „biraju“ partije, omoguće otvorene liste i izbore odbornika i poslanika kao što građani biraju predsjednika Crne Gore. Razlog je jasan – partije žele samo da se isti ljudi preko izbornih partijskih lista decenijama „ustoliče“ u predstavničkim tijelima države i loklanih zajednica. To je obilježje klasičnih artistokratsko-oligarhijskih, a ne demokratskih političkih sistema – ocijenio je za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije, koji je bio pridruženi član Odbora za izborno zakonodavstvo u prošlom mandatu.
Otvorena lista ili preferencijalno glasanje vrsta je proporcionalnog izbornog sistema koji omogućava biraču da, osim glasanja za izbornu listu, zaokruži određenog kandidata na njoj. Za razliku od otvorenih, zatvorene liste „prisiljavaju“ birače da glasaju za kandidate „u paketu“, bez obzira na to da li ih podržavaju.
Parlamentarne partije u Crnoj Gori do sada su, uglavnom, isticale da je uvođenje otvorenih lista poželjno i dobro rješenje, ali takav prijedlog nikada nije usvojen.
Trebalo mijenjati izborni sistem
Prof. dr Đorđije Blažić kaže da je ustavno pravno trebalo odmah nakon donošenja Ustava 2007. godine radikalno mijenjati postojeći izborni sistem iz 1998. i uskladiti sa Ustavom.
Iako je taj akt mijenjan 15 puta do 2019. godine, ali uglavnom u manje bitnim procesnim stvarima o kojima su se političke partije saglasile, tako da ni pokušaj reforme izbornog zakonodavstva 2019. godine, i pored značajnih, ali ne i dovoljnih predloženih unapređenja nije usvojen na decembarskoj sjednici Skupštine 2019. godine. Razlozi su i sada isti kao i ranije, jer poslanici ne žele da ugroze bilo koji aspekt svojih partijskih interesa, počev od partijskih izbornih organa, redovnog finansiranja partija, neposrednosti izbora poslanika i odbornika itd, u što sam se i lično uvjerio tokom jednogodišnjeg rada kao pridruženi član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva iz akademske zajednice – kazao je Blažić.
Prema njegovim riječima, ono što je produkt takvog izbornog sistema (zatvorenih lista) ima veoma teške pravne posljedice na državu i njene institucije, kako je istakao, počev od nelegitimiteta same Skupštine, Vlade, ministarstava i drugih organa državne uprave ali i svih drugih državnih organa koji proizilaze iz osnivačkih prava Skupštine Crne Gore.
Pobjeda