Udarne vijesti

RADOVIĆ: Vrijeme da žene budu nestrpljive i da zahtijevaju promjenu

Osnaživanje žena za ravnopravno učešće u ekonomskom životu u svim sektorima i nivoima privredne aktivnosti je neophodno ako se želi izgraditi snažna ekonomija i unaprijediti kvalitet života u Crnoj Gori, saopštila je izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Irena Radović.

Ona je na otvaranju prve Nacionalne konferencije o ekonomskom osnaživanju žena pod nazivom “Ekonomsko osnaživanje žena u Crnoj Gori – Smanjenje rodnog jaza za inkluzivni postpandemijski oporavak” saopštila da je riječ o temi koja je nesporna demokratska i ekonomska potreba stvaranja društva jednakih šansi za sve, evropski standard i tema koja zaslužuje da pokrene sve aktere na jednu zajedničku i sinhronizovanu akciju.

“Kriza izazvana pandemijom koronavirusa ogolila je suštinu rodne nejednakosti. Pokazala je koliko se sva prava žena koja su i inače krhka, sada još sporije osvajaju. U Crnoj Gori je tokom pandemije nasilje nad ženama drastično poraslo, mnoge žene ostale su bez posla, a brojne preduzetnice bez mogućnosti održavanja ili oporavka svojih biznisa”, dodala je Radović.

Ona je rekla da je vrijeme da žene budu nestrpljive i da zahtijevaju promjenu.

“A kako svaka kriza sa sobom nosi potencijal i priliku za promjene, danas imamo mogućnost da zajedno uputimo jasne zahtjeve i zatražimo od donosilaca odluka da konkretnim aktivnostima pruže suštinsku, a ne samo deklarativnu podršku rodnoj ravnopravnosti”, navela je Radović.

Prva žena IRF-a je kazala i da bi voljela da je mogla konferenciju otvoriti riječima – Stigao je mir.

“Nažalost, otvaram je uvjerena da svi oni ciljevi kojima težimo, od kojih je ekonomsko osnaživanje žena u fokusu, postaju dodatno otežani u ovakvim, ratnim okolnostima, kakve su zadesile savremeni svijet. I zato je naša obaveza da upravo s ovog mjesta, šaljući poruke mira, ali i neodustajanja od borbe za ženska prava, ljudska prava, jednakost i toleranciju, budemo podrška svim onim ženama, djeci i muškarcima koji su pogođeni ratom u Ukrajini”, poručila je Radović.

Kazala je i da je konferencija kruna višemjesečne aktivne kampanje Ona pokreće biznis, koja je okupila veliki broj preduzetnica, ličnosti iz javnog života, zakonodavne i izvršne vlasti, istaknutih predstavnica i predstavnika diplomatskog kora, sa jednim ciljem – stvaranja uslova inkluzivan za ekonomski oporavak, uz jednak pristup resursima i šansama za žene i muškarce u Crnoj Gori.

Potpredsjednica Evropske investicione banke (EIB), Liliana Pavlova poručila je da je osnaživanje žena od suštinskog značaja za povećanje poslovne produktivnosti i katalizovanje privrednog rasta, društvene kohezije i jednakosti.

“Međutim, žene su i dalje nedovoljno zastupljene i nedovoljno finansirane u oblasti preduzetništva. Prema statističkim podacima, žene imaju 26 odsto niže plate u odnosu na muškarce”, rekla je Pavlova.

Svi dokazi, kako je saopštila, upućuju na to da napredak ka rodnoj ravnopravnosti ima potencijal da transformiše naše ekonomije. EIB je stoga, još više nego ranije, odlučna da obezbijedi jednake mogućnosti za sve.

“Drugim riječima, ohrabrujemo više žena da zauzmu rukovodeće pozicije ili da dobiju odgovarajuće poslove sa pravednim uslovima”, rekla je Pavlova.

Prvi panel – Uklanjanje barijera za ekonomsko osnaživanje žena i promovisanje finansijske inkluzije žena u Crnoj Gori

U okviru prve panel diskusije na temu uklanjanja barijera za ekonomsko osnaživanje žena i promovisanje finansijske inkluzije žena u Crnoj Gori, direktorica Radović je poručila da je potencijal ženskog preduzetništva u našoj zemlji ogroman i nedovoljno iskorišćen. Ekonomsko osnaživanje žena, kazala je, ima izvanredan rezultat na porast privrednih parametara i konsolidaciju prosperitetskih ekonomija. Njena poruka je i da je ženama koje imaju volje i snage da pokrenu sopstveni biznis važno pružiti mogućnost. Ona je rekla da su crnogorsko društvo, region, a i druge države, zarobljeni u stereotipima, i da je način na koji se odgajaju djevojčice takav da uvijek ustupaju mjesto drugima i da se ne bore dovoljno za sebe.

„Biti borbena, hrabra, odvažna žena, čak i epitet ambiziozna u našoj sredini, ne nosi pozitivnu konotaciju i to se mora mijenjati“, poručila je Radović.

One je rekla da jedino onda kada žene budu ekonomski osnažene, biće snažne da djeluju i na svim ostalim segmentima.

„U tim okolnostima nećemo imati kolegijum predsjednika Skupštine gdje nema nijedne žene, nećemo imati situaciju gdje nikada u istoriji Crne Gore žena nije bila ni ministar finansija, ni guverner Centralne banke, ni predjednik Vlade, ni predsjednik skupštnskog Odbora za ekonomiju“, rekla je Radović.

Predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić kazala je da ta institucija kontinuirano radi na afirmaciji i promociji ženskog preduzetništva.

„Potencijal je i dalje ogroman i nedovoljno iskorišćen o čemu, između ostalog, svjedoče podaci o broju kompanija koje su u vlasništvu žena“, rekla je Drakić.

Ona je podsjetila da je Komora formirala Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo, čiji je zadatak da identifikuje barijere sa kojma se žene suočavaju. Taođe, PKCG aktivno je uključena i u kreiranje strateških dokumenata, a realizovala je i brojne projekte koji se tiču ženskog preduzetništva i osnaživanja žena.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini, Božena Jelušić, kazala je da je ekonomija Crne Gore značajno počivala na ženskom radu, ali je taj rad bio nedostojanstven i „bio je rad savijanja i rad ropstva“.

„Nijedan muškarac nema sistemsku namjeru da tlači ženu, ali patrijarhat je sistem moći, on prožima sve – od porodice, posla, zdravlja i obuka“, rekla je Jelušić.

Ona smatra da je najvažnije promijeniti okamenjene rodne uloge, po kojima određeni poslovi ekskluzivno pripadaju muškarcima, a drugi ženama.

„Činjenica je da se u Crnoj Gori preko 42 odsto žena bavi neplaćenim radom. Taj rad nema svoju ekonomsku valorizaciju, pa je briga o domaćinstvu, starima i djeci i natalitetu, pala gotovo primarno na ženska leđa“, poručila je Jelušić.

Ona smatra da je u Crnoj Gori vrlo važno da se drugačije raspoređuju dva najvažnija indikatora nejednakosti – pristup novcu i pristup moći.

„Tu mi najviše zaostajemo u odnosu na svijet“, dodala je Jelušić.

Prema njenim riječima, na parlamentu je ključna odgovornost da popravlja jaz u zoni moći, od kojeg počinje i neki kompletniji oporavak.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Vladimir Joković, je kazao da su žene mnogo odgovornije, radnije, pendantnije i istrajnije u namjerama i odgovornosti kada im se povjeri zadatak ili pruži neki položaj ili funkcija.

Joković se osvrnuo na ideju koja se pominje u javnosti, da bi trebalo formirati žensku vladu.

„Kod mene je ta ideja naišla na oduševljenje. Ja bih je automatski podržao i vjerujem da bi bila uspješnija od svih onih koje su do sada bile. To bi bio prvi potpuni preobražaj i pomirenje Crne Gore. S obzirom na to koliko manje žena je optuženo za kriminal, korupciju, nepotizam i utaju poreza, moramo osnaživati žene da budu u potpunosti ravnopravne s muškarcima, kada je biznis u pitanju“, poručio je Joković.

Na konferenciji je predstavljena Akciona agenda o integraciji ekonomskog osnaživanja žena u Crnoj Gori, koja je usmjerena na podsticanje i ubrzanje inkluzivnog ekonomskog oporavka i razvoj, realizacijom konkretnih i mjerljivih aktivnosti kojima se ukljanjaju barijere i kreira podsticajan ambijent za ostvarivanje punog ekonomskog potencijala žena.

On je na pitanje da li smatra da će mjera koju predviđa Agenda, da u odborima velikih državnih preduzeća bude minimum 30 odsto žena do 2025. godine, a minimum 40 odsto do 2030, biti prihvaćena u Skupštini, odgovorio da vjeruje da neće biti nijednog poslanika koji taj predlog neće podržati.

„Lično bih se založio da to odmah bude 40 odsto“, rekao je Joković.

Drugi Panel – Značaj rodne ravnpravnosti za ekonomski razvoj

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, je govoreći o značaju rodne ravnopravnosti za ekonomski razvoj, kazala da je ključna ideja da se promijeni tkivo društva, i da, ako se to ne desi, ne mogu postojati jednake plate za jednaki rad.

„Treba pričati o tome i uključivati rodne stvari u sve aspekte javnih politika“, rekla je Popa.

Kada je u pitanju podrška EU, ona je navela da postoji IPA instrument koji pomaže Crnoj Gori kada su u pitanju programi iz rodne ravnopravnosti.

Ambasador Francuske u Crnoj Gori, Christian Thimonier, je saopštio da podržava inicijativu IRF-a, jer su čak neki predstavnici te institucije dali i ličnu podršku osnaživanju žena na samom terenu, a to je, kako je rekao, najznačajnije. On je kazao da se, za početak, moramo boriti protiv stereotipa u školama, a možda i u porodicama.

„Majke su te koje podižu sinove i žene imaju veliki zadatak da pokušaju da ukinu određene predrasude“, dodao je Thimonier.

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Karen Maddocks, osvrnula se na situaciju u toj zemlji kada je u pitanju rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena. Ona je rekla da u toj državi postoji Zakon o jednakosti, kojim je uvedena obaveza izvještavanja u razlkama u zaradama između muškaraca i žena. Maddocks se osvrnula i na roditeljsko odsustvo i navela da pojedini poslodavci možda ne žele da zapošljavaju žene, jer znaju da će uzeti šest mjeseci slobodno nakon rođenja djeteta.

„U Crnoj Gori je postalo prilično normalno da postavite pitanje na intervjuu za posao da li žena planira porodicu i da uzme rodteljsko odsustvo“, kazala je Maddocks.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkh Država (SAD) u Crnoj Gori, Judy Rising Reinke, kazala je da danas svi imaju zadatak da pokažu da borba i potreba za osnaživanjem žena nije okončana, iako u nekim slučajevima nije ni počela.

„Dio mog strateškog plana je partnerstvo sa Crnom Gorom, u ime SAD-a, u prevazilaženju tog rodnog jaza“, rekla je Rising Reinke.

Nagrade

Na konferenciji su dodijeljene i nagrade po osnovu javnog poziva IRF-a za najbolje investicione projekte za žene u biznisu. Treća nagrada i iznos od po tri hiljade eura pripala je preduzeću Areateam iz Podgorice, vlasnice Renate Brajović, i podgoričkoj kompaniji Elite Studio Nella, čija je izvršna direktorica Danijela Matanović. Drugu nagradu i pet hiljada eura dobilo je preduzeće Sabbia Rossa iz Podgorice, čija je izvršna direktorica Snežana Milović. Prva nagrada i iznos od sedam hiljada eura otišla je na sjever i to u Plav. Nagradu je dobilo preduzeće 3 Vuka, vlasnice Jasne Radenović.

Prvu Nacionalnu konferenciju o ekonomskom osnaživanju žena pod nazivom “Ekonomsko osnaživanje žena u Crnoj Gori – Smanjenje rodnog jaza za inkluzivni postpandemijski oporavak” organizovao je IRF u saradnji sa skupštinskim odborima za rodnu ravnopravnost i za ekonomiju, finansije i budžet, u okviru kampanje “Ona pokreće biznis”.

Detalji bizniscg

Provjerite slična mjesta

Za upravljanje otpadnim vodama 472 miliona eura

PODGORICA (Mediabiro)- U prostorijam hotela Cue u Podgorici danas je održan okrugli sto na temu …