Konačni dogovor parlamentarnih aktera o formiranju manjinske vlade kasni jer se čeka odluka Socijalističke narodne partije (SNP) o eventualnoj podršci ili učešću u tom modelu vlasti, potvrđeno je “Vijestima”.
Iako su iz SNP-a nezvanično najavljivali da će sjednica Glavnog odbora (GO) stranke biti održana do kraja sedmice, ona je odgođena na još nedjelju dana.
“Zbog objektivnih okolnosti i činjenice da treba obaviti konsultacije sa svim opštinskim odborima, sjednica GO će biti u drugoj polovini naredne sedmice. Završili smo razgovore s tri četvrtine odbora, ostao je još dio njih s kojima sastanci počinju od danas”, rekla je “Vijestima” poslanica SNP-a Danijela Đurović.
Usporavanje međustranačkih pregovora odgodilo je i razgovore o novom mandataru koje je predsjednik države Milo Đukanović trebalo, kako se nezvanično najavljivalo, da pokrene ove sedmice.
S obzirom da Ustavom Crne Gore nisu definisani rokovi za predlaganje mandatara nakon izglasavanja nepovjerenja vladi, neki pravnici smatraju da bi šef države trebalo da slijedi praksu kao u situaciji nakon izbora, kad Skupštini predlaže mandatara u roku od 30 dana od njenog konstituisanja. Dakle – da predloži budućeg premijera u roku od 30 dana od dana kad je vladi izglasano nepovjerenje.
Pošto je Vlada Zdravka Krivokapića “srušena” u parlamentu 4. februara, to bi moglo da znači da bi Đukanović trebalo da ponudi mandatara do 6. marta.
I dok se sprema novi projekat izvršne vlasti, još je nepoznat konačni stav Demokratskog fronta (DF) o potencijalnom učešću u manjinskom aranžmanu. Iz tog političkog saveza su iskazali spremnost da budu dio konsultacija o manjinskom kabinetu ako Demokratska partija socijalista (DPS) ne bude u njemu, istovremeno najavljujući “intenziviranje aktivnosti koje za cilj imaju blokadu Crne Gore”.
“Vijesti” nezvanično saznaju da rukovodstva partija, članica DF-a, na terenu, sa članstvom, razgovaraju o posljedicama mogućeg formiranja manjinske vlade, i da ispituju njihovo raspoloženje o protestima, blokadama i drugim oblicima vaninstitucionalnog djelovanja.
Tom načinu borbe već su se okrenule Demokrate Alekse Bečića, koje najavljuju nova okupljanja tvrdeći da je većina od 49 poslanika za manjinsku vladu – propala.
Na pitanje zašto je dinamika pregovora o novoj vlasti naglo usporila, Danijela Đurović odgovara da se to desilo zato što je pred onima koji su pokrenuli tu ideju – koalicija “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS) – vrlo ozbiljan zadatak.
Vijesti