Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Kada uporedimo podatak Monstata o prošlogodišnjem rastu cijena od 4,6 odsto, sa težinom kese koju smo, za istu vrijednost, iznosili iz prodavnica prije godinu i danas, moramo priznati da je razlika ogromna. Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica dr Jadranka Kaluđerović to objašnjava time što se naš osjećaj inflacije, odnosno način na koji nas inflacija pogađa, zasniva prvenstveno na kretanju cijena onih proizvoda i usluga koje najviše kupujemo.
Kada cijene proizvoda koje najčešće kupujemo, kao što je, na primjer, ulje, porastu značajno, naš subjektivni osjećaj je da je inflacija drastična. Odnosno, rast cijena ulja na našu potrošnju ima znatno veći uticaj nego rast cijena usluge u hotelima, jer u hotel, na primjer, uopšte ne idemo. Zbog toga rast cijena prehrambenih proizvoda najviše pogađa domaćinstva nižeg životnog standarda, jer najveći dio njihovih ukupnih izdataka čine upravo izdaci za hranu i odjeću – objašnjava Kaluđerović.
Kaluđerović
Pojašnjava da se statistički podaci odnose na prosječan rast cijena svih roba i usluga, koje se baziraju na prosječnoj potrošnji crnogorskih domaćinstava. Na tom spisku su, osim hrane i odjeće, i proizvodi za domaćinstvo, alati, vozila, zdravstvene usluge, prevoz, poštanske usluge, usluge vezane za odmor i razonodu, usluge lične njege, osiguranja itd.
Naravno u konačnom obračunu inflacije, svaki od ovih proizvoda i usluga nema isti uticaj na konačnu stopu, ali je kretanje cijena svih ovih proizvoda i usluga uvijek obuhvaćeno. Važno je da naglasimo da Monstat podatak o inflaciji računa prema tačno određenoj međunarodno usaglašenoj i priznatoj metodologiji, na isti način, metodološki, kao i statistički zavodi u Njemačkoj, Engleskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji – ukazuje Kaluđerović.
Rast cijena
Analizirajući podatke za posljednjih nekoliko godina, Kaluđerović ukazuje da cu cijene počele da rastu od 2019. godine, za tri odsto, a godinu kasnije za dva odsto. Ipak, posebno poskupljenje hrane bilo je tokom prošle godine kada je godišnja stopa rasta cijena hrane bila 7,4 odsto u decembru.
Tokom 2021. godine posebno veliki rast su zabilježile kategorije proizvoda kao što su masti i ulja na nivou od 37 odsto, povrća 17 odsto i šećera i slatkiša na nivou od 8,7 odsto, ali i sve ostale kategorije prehrambenih proizvoda – navodi Kaluđerović.
Prema podacima jednog od trgovačkih lanaca, ulje je poskupilo 46,46 odsto, pa ga je početkom prošle godine bilo moguće naći za manje od euro, dok ga je danas nemoguće naći ispod 1,45 eura. Registrovali su i veliko poskupljenje pojedinih sireva preko 42 odsto, brašna preko 20 i šećera deset odsto.
Sami smo se uvjerili da su tvrdi sirevi pojedinih proizvođača poskupili za 100 posto, pa je ,,gauda“, koju ste do prije nekoliko mjeseci na akciji mogli kupiti i za pet eura, sada u gotovo svim radnjama deset eura. Evidentan je rast cijena i ostalih mliječnih proizvoda, pa je u pomenutom lancu, samo tokom prošlog mjeseca, jogurt jednog domaćeg proizvođača poskupio za 18 odsto. Prema njihovim podacima cijene suhomesnatih proizvoda domaće mesne industrije se od početka prošle godine nijesu mijenjale. To je Pobjedi potvrdio i vlasnik MI Goranović Đorđije Goranović koji je kazao da su cijene suhomesnatnih prozvoda na prošlogodišnjem nivou. Ukazao je da su poskupili svi inputi za proizvodnju i dodao da će, u zavisnosti od toga da li će se njihov rast nastaviti, donositi odluku o eventualnom korigovanju cijena proizvoda.
Pobjeda
