Lakićević: Crna Gora se mora okrenuti industrijalizaciji

Odnos političke vlasti i elita prema korporativnom upravljanju, prvenstveno u kompanijama u kojima država ima kontrolno učešće – javne kompanije, je sasvim pogrešan. Država, kao i privatni vlasnici, mora razumjeti potrebu razdvajanja funkcije upravljanja od vlasništva i obezbijediti da preduzećima upravljaju profesionalne menadžerske a ne političke strukture – kazao je Lakićević

Za očekivati je da će u narednom periodu rizici, koji dominantno utiču na globalnu ekonomiju, kao što su: pandemije, klimatske promjene, prirodne katastrofe, terorizam i ratni sukobi, biti intenzivirani, što posebno treba uzeti u obzir prilikom određivanja strateških pravaca razvoja i kreiranja ekonomskih politika. Crnogorska ekonomija više se, po riječima prof. dr Milana Lakićevića, redovnog profesora sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ne smije oslanjati samo na turizam koji je do sada donosio najveće prihode u budžetu.

Po riječima Lakićevića Crna Gora se mora okrenuti industrijalizaciji, poštovanju principa ,,zelene ekonomije“ kao i cirkularnoj ekonomiji gdje otpad ne postoji, već se on dalje koristi kao sirovina. Isto tako mora se povećati izvoz.

Nedostaci privrede

Pandemija izazvana virusom kovid-19 je samo ogolila i produbila sistemske nedostatke crnogorske privrede. Poznato je da je naša privreda vrlo malo diverzifikovana i da je prvenstveno usmjerena na turizam kao stratešku djelatnost, koja zajedno sa trgovinom čini gotovo 30 odsto BDP-a. Crnogorska ekonomija je zavisna od uvoza sa visokom izloženošću spoljnjim rizicima i bez značajnih konkurentskih prednosti – kazao je Lakićević.

On objašnjava da turizam sam po sebi ne može biti značajan generator privrednog rasta, imajući u vidu činjenicu da se radi o nisko akumulativnoj djelatnosti, koja u crnogorskim prilikama ima izraženo sezonski karakter.

U stabilnim uslovima privređivanja zimska i ljetnja turistička sezona se nadopunjuju, tako da su ukupni efekti na privredni rast i stabilnost javnih finansija dominantni. Međutim, u uslovima značajnijih poremećaja, kao što je pandemija, sektor turizma trpi najveće negativne efekte. Tzv. zaključavanje ili zatvaranje granica u cilju suzbijanja zaraze dovodi do skoro potpunog obustavljanja ekonomskih aktivnosti u ovom sektoru – smatra Lakićević.

Drugi negativan efekat pandemije je, po njegovim riječima, prekidanje lanca snabdijevanja ili njegovo otežano funkcionisanje.

Ovaj problem je posebno izražen imajući u vidu činjenicu da je crnogorska ekonomija uvozno zavisna i da se samo mala količina određenih proizvoda neophodnih za život produkuje u Crnoj Gori – kazao je prof. dr Lakićević.

Pobjeda

Provjerite slična mjesta

OHRABRENJE: Deficit budžeta niži 156 miliona eura od plana

Kumulativni budžetski deficit za prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 9,4 miliona eura ili …