Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Predsjednica Odbora za mlade i inovacije Asocijacije menadžera Crne Gore Andrea Roganović (24), priča za BiznisCG zašto mladi žele državni posao a ne privatnu inicijativu koja znači neizvjesnost ali i razvoj. Otkriva što bi država mogla da uradi kako bi se mladi okrenuli biznisu i privatnoj inicijativi. Poručuje mladima da izađu iz zone komfora i da neprestano pokušavaju da ostvare svoje snove i ciljeve…
“Za razvoj mladog talentovanog privrednika u dobrog menadžera, važna je stalna edukacija, usavršavanje i obučavanje za razvijanje različitih menadžerskih vještina. Pored toga, potrebno je naglasiti važnost bližeg upoznavanja sa načinom na koji razmišljaju i rade dobri menadžeri iz uspjesnih firmi, vidjeti kakvo je njihovo iskustvo, na kakve poteškoće nailaze” kazala je Roganović u intervjuu za BiznisCG.
Roganović je najmlađi rukovodilac Asocijacije menadžera, obavlja dužnost marketing koordinatorke kompanije Laganoo i na čelu je respektabilnog odbora Asocijacije menadžera.
BIZNISCG: Zbog čega, prema relevantnim istraživanjima, mladi u Crnoj Gori žele “državni posao”, a rijetko se odlučuju na privatnu inicijativu iako je poznato da samo privatna inicijativa znači razvoj. Da li je to posljedica obrazovnog sistema ili recimo uticaj roditelja?
ROGANOVIĆ: Mladi u „državnom poslu“ vide mnogo veću sigurnost, što je posljedica uticaja ne samo roditelja i ambijenta u kome živimo, već i obrazovnog sistema. Iako privatna inicijativa znači razvoj, ona sa sobom nosi i neizvjesnost, nesigurnost, rizik, u koji mladi rijetko žele da se upuste.
Obrazovni sistem itekako može uticati na podsticanje preduzetništva i donošenje odluka o privatnoj inicijativi jer se upravo na taj način mladi susrijeću sa svim onim što privatna inicijativa sa sobom nosi. Kako neizvijesnosti, tako i benefita.
Sa druge strane, uticaj roditelja i okruženja je veliki. Ukoliko mladi borave i provode najviše vremena sa roditeljima i u okruženju gdje se podržava ili nesvjesno kreira „ušuškanost“ u određenoj zoni komfora, vrlo je vjerovatno da će to predstavljati podlogu za stvaranje uvjerenja da je zaposlenje u državnom sektoru najprihvatljivije.
BIZNISCG: Crna Gora je uvela predmet Preduzetništvo u obrazovni sistem. Koliko je to pomoglo da se mladi okrenu privatnoj inicijativi?
ROGANOVIĆ: Uvođenje preduzetništva u obrazovni sistem važno je za jačanje svijesti mladih o značaju preduzetništva, kao i za razvijanje njihovih sposobnosti za kreativnost, inovativnost i preuzimanje rizika. Boljim poznavanjem preduzetništva mladi uočavaju koliki je značaj sopstvenog biznisa, kako za lični razvoj tako i za razvoj društva u globalu. Cilj uvođenja preduzetništva u obrazovni sistem jeste okretanje mladih privatnoj inicijativi, ali to nije dovoljno da ta inicijativa bude snažnija i vidljivija.
Kao što sam navela, preduzetništvo u obrazovnom sistemu predstavlja direktno upoznavanje mladih sa svim onim što preduzetništvo sa sobom nosi. Smatram da je ovo vrlo poželjan način da se mladi, već u ranijem periodu svog života, susrijeću sa ovakvom vrstom predmeta i da se njihova svijest o značaju preduzetništva u tim godinama treba buditi.
BIZNISCG: Vlada planira digitalnu transformaciju. Koliko mladi vide u tome biznis šansu? Da li crnogorska razvojna šansa mogu biti digitalni nomadi odnosno razvoj tržišta video igrica i raznih aplikacija?
ROGANOVIĆ: Digitalna transformacija predstavlja veliku šansu, kako za mlade u preduzetništvu, tako i za inovacije. Ovo je posebno evidentno u doba pandemije Covid 19 kada je svijet usmjeren na „online“ funkcionisanje, a samo poslovanje postaje digitalno.
Ovo može biti velika prekretnica u digitalnoj transformaciji, budući da se sve veća pažnja posvjećuje mladima i digitalizaciji. Mladi su posebno zainteresovani za digitalizaciju. U poređenju sa prethodnim godinama, digitalna pismenost i informisanost je u značajnom porastu, što znači da mladi itekako mogu biti digitalni nomadi.
Budući da se mladi koji započinju svoje radno iskustvo, nalaze u tranziciji ka digitalnom dobu, može se reći da oni posjeduju vještine budućnosti, što svakako predstavlja biznis šansu za njih. S tim u vezi, tržište video igrica i aplikacija u Crnoj Gori se može razviti edukovanjem mladih da šire svoja znanja na ovom polju.
BIZNISCG: Kako bi država mogla da pomogne mladima da razvijaju svoj biznis i šta bi trebalo konkretno da uradi da bi podstakla razvoj preduzetničke inicijative?
ROGANOVIĆ: Svaka vrsta pomoći je od posebne važnosti za preduzetnika u početnoj fazi razvoja njegovog biznisa. Država bi mogla da pomogne mladima da razviju svoj biznis, različitim podsticajnim mjerama. Finansijsku podršku država može dodatno ojačati povoljnijim kreditinim uslovima sa nižim kamatnim stopama, dužim grejs periodom, nižim poreskim stopama.
Pored finansijske pomoći, i nefinansijska podrška je veoma značajna. Mladi preduzetnici pored finansijskih poteškoća, vjerovatno se suočavaju i sa drugim preprekama. Upravo zbog toga, potrebno im je pružiti specijalizovanu pomoć prilikom rasta i razvoja njihovih ideja, pomoć u sticanju menadžerskih vještina, vođenju posla i u borbi na tržištu.
BIZNISCG: Da li mladi mogu da budu dobri menadžeri, odnosno što je potrebno da bi se mladi talentovani privrednik razvio u dobrog menadžera?
ROGANOVIĆ: Za razvoj mladog talentovanog privrednika u dobrog menadžera, važna je stalna edukacija, usavršavanje i obučavanje za razvijanje različitih menadžerskih vještina. Pored toga, potrebno je naglasiti važnost bližeg upoznavanja sa načinom na koji razmišljaju i rade dobri menadžeri iz uspjesnih firmi, vidjeti kakvo je njihovo iskustvo, na kakve poteškoće nailaze i sl. Živa riječ i primjer iz prakse su oduvijek bili od velike i najznačajnije pomoći. Mlade preduzetnike treba uvesti u takav svijet, naučiti ih i prikazati kako dobar menadžer, sa kvalitetnim i pravim vještinama, vodi svoj tim, posao i koliko je bitno, pored dobre ideje, posjedovati sve ono što posjeduje dobar menadžer, kao što su ambicija, motivacija, odgovornost, hrabrost, snalažljivost, posjedovanje znanja i vještina. Upoznavanjem sa kvalitetnim upravljačkim vještinama, mladi preduzetnici će biti korak bliže ka ostvarenju uspješne preduzetničke ideje.
BIZNISCG: Oko 50 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru. Što je potrebno da uradi država kako bi zadržala mlade? Da li je povećanje minimalca na 450 eura dobar potez u tom smjeru?
ROGANOVIĆ:Mladima treba obezbijediti uslove neophodne za njihov rad i razvoj, odnosno uslove koje oni traže u zemljama u koje žele da odu. Država, i pored povećanja minimalca na 450 eura, mora obezbijediti mladima da se brže i lakše zapošljavaju, da se njihovo znanje i zalaganje više vrednuje, da brže rješavaju stambena pitanja, da im se omoguće bolji uslovi za dalji razvoj i napredak u oblastima koje ih interesuju, pružiti im mogućnost za sticanje kontakata i pružanje mentorske podrške prilikom pokretanja preduezetničkih poduhvata sa što manje barijera. Jedino na taj način, mladi će biti motivisani da ostanu u Crnoj Gori, da pokrenu svoju preduzetničku ideju, budu zadovoljni uslovima u kojima rade i posluju i u krajnjem na najispravniji način će usmjeriti svoje znanje i energiju, što sve vodi ka jednom cilju, a to je stvaranje pogodnog ambijenta za razvoj preduzetništva.
Šta za Vas kao mladu poslovnu ženu znači imenovanje za predsjednicu Odbora za mlade i inovacije AMM-a, jedne od najznačajnijih poslovnih organizacija u Crnoj Gori?
ROGANOVIĆ: Imenovanje za predsjednicu Odbora za mlade i inovacije AMM-a za mene predstavlja veliku čast, ali istovremeno i veliku odgovornost. Cilj formiranja ovog Odbora je osnaživanje talenata i njihovo uvođenje u crnogorsku privredu i ekonomiju. Veoma mi je drago što sam dio ovog projekta i što ću svojim djelovanjem i akcijama uticati na podizanje svijesti o preduzetništvu i privatnoj inicijativi, kao i na pružanje podrške mladima da se pokrenu i uspiju u svojim poduhvatima. Vjerujem da ću, zajedno sa ostalim članovima Odbora, odgovoriti svim izazovima koji u narednom periodu budu pred nama.
BIZNISCG: Vaša poruka mladima Crne Gore?
ROGANOVIĆ: Moja poruka mladima je da se što vise obrazuju, informišu, da žele da čuju, vide i saznaju nešto novo. Da se osamostaljuju, da budu nezavisni i da se trude da obezbijede sopstvene izvore prihoda, a to će moći samo ako budu znali u kom smjeru da se kreću i ako budu spremni na preuzimanje rizika i upuštanje u neizvjesnost. Da budu radoznali i maštoviti, da probude svijest i da ne idu utabanim stazama. Da vide i osjete okolinu i da izađu iz zone komfora. Da se trude i neprestano da pokušavaju, jer jedino tako će doći do svog cilja, bez odustajanja od svojih snova i ambicija.
Predrag ZEČEVIĆ
Tekst je nastao u okviru projekata “Mladi, biznis i digitalna transformacija” koji je finansiran od strane Fonda za raznovrsnost i pluralizam medija. (I)
