Udarne vijesti

Kako je SDT istraživalo Medojevića a kako Stijepovića: Dvojni aršini


SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“, a optužnica je sastavljena tako da je sud prihvatio tek iz trećeg pokušaja. Zato je Medojeviću pretresen stan i partijske prostorije, a tužilaštvo je za njega tražilo skidanje imuniteta i pritvora. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.
Različit pristup bio je vidljiv i običnim građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.
Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP i DF obavijestilo početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.
SDT, na čijem čelu je Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a način vođenja istrage bio je takav da optužnica pred sudom jedva “prođe” tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.
Pored toga, pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili su pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta, radi forezničkih analiza. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.
Na kraju, možda najznačajnije: Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS, kod koga je nađeno „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao Demokratski front. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.
U crnogorskoj sudskoj praksi krivična djela pranja novca, za koja se terete Medojević i Stijepović, po pravilu se teško dokazuju. Zato namjera autora teksta nije da se miješa u aktuelne sudske procese već da ukaže na mogućnost postojanja različitih aršina u tužilačkoj praksi.

KRITERIJUMI
Najdalje je, u tvrdnji o različitim kriterijumima Specijalnog državnog tužilaštva, otišla direktorka MANS Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću “bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.
Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da “bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela “protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.
SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30.decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta “Odupri se -97.000”.
Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako odbjegli biznismen Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

OPTUŽNICA
U optužnici se, međutim, ne pominje ista suma. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500 eura. Optužnica je osim Kneževića i Stijepovića podignuta i protiv Branislava Todorovića, Živka Šljivančanina, Tamare Krdžić, Gorana Grujovića i Tomice Knežević, zbog istog krivičnog djela i pranja novca u saizvršilaštvu.
Zanimljivo je da je Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostalu šestoricu optuženih SDT tereti za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje para.
Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, “Kneževićevim malverzacijama”.
On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, “progledao Stijepoviću kroz prste”.
Knežević je, nakon što se “odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu “državni udar”. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.
Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.
Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto “zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP i Medojevićev stan. “Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.
Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.
Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.
Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.
Pripadnici njihove organizacije, prema optužnici, postali su direktor PzP Dejan Vujisić, tehnički sekretar partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, Aleksandar Sekulić, i član Glavnog odbora PzP Mladen Jovanović.
U optužnici se navodi da je Nikolić u septembru i oktobru 2016. preko NN osobe u tri navrata dostavio 100.000 dolara direktoru PzP Vujisiću, koje je on proslijedio sekretaru stranke Šćepanoviću, inače Medojevićevom šuri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure.

VIŠI SUD
Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.
Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.
Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.
Stijepović se na tim ročištima, prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.
Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Zbog mnogo odloženih ročišta, ni u tom procesu nijesmo stigli makar do prvostepene presude.
Prema Krivičnom zakoniku, zastarjelost nastupa deset godina nakon izvršenog krivičnog djela za koje je predviđena kazna zatvora preko pet godina. U boljoj varijanti za optužene, zastarjelost nastupa nakon pet godina od izvršenja krivičnog djela za koje se može izreći kazna zatvora veća od tri godine. To znači da zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranijem krajem ove a najkasnije 2026. godine.

POPUST

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF. Protiv DPS-a nije pokrenuta slična akcija niti je tužilaštvo tražilo saslušanje direktora partije ili njenih visokih funkcionera.
Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.
Nakon otkrivanja afere koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 je 13,1 hiljadu eura.
NVO MANS je reagovala na odluku Agencije, tvrdeći da se ovim postupkom želi sačuvati vrh DPS-a od krivične odgovornosti. “Čak ni priznanje Mila Đukanovića (njegova izjava o “interesnoj dobrovoljnosti” koja je, navodno, motivisala i druge biznismene da novac daju DPS-u, iako se to ne vidi u finansijskim izvještajima partije – prim. autora), ASK-u i njenom direktoru nije bilo dovoljno da ispita postojanje drugih sličnih donacija, već cijelu aferu pokušava da zataška prekršajnom kaznom, abolirajući Đukanovića i rukovodstvo DPS-a bilo kakve odgovornosti.”

Zanimljivo je da Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, shodno zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF, i svoj nalaz predala SDT-u, za potrebe sudskog postupka. U tom Izvještaju se primjećuje da je “neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Tekst je nastao uz podršku Fonda otpornosti Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

Detalji bizniscg

Provjerite slična mjesta

Spremne velike smjene direktora: Na udaru Đukanović, Rovčanin..

Vlada premijera Dritana Abazovića i nova parlamentarna većina pripremaju smjene kadrova Demokratskog fronta i Demokrata …