Udarne vijesti

Povećanje plata koštaće oko 130 miliona, potreban novac donosi markiranje goriva, fiskalizacija, zakon o igrama na sreću…


Plan ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića o povećanju minimalca na 450 eura i uvođenje neoporezivog dijela zarade koje će pogurati prosječnu platu na 700 eura, koštaće državni budžet oko 130 miliona, pokazuju nezvanični podaci. Upravo taj iznos država mora dodatno prihodovati da bi čitav sistem bio održiv, jer je svima jasno da međunarodne finansijske institucije (MMF. Svjetska banka, EBRD, EIB, Kfw) ne bi podržale zaduživanje Crne Gore u godišnjem iznosu od 130 miliona za povećanje plata.

Piše: Predrag Zečević

Naime, toliko će državni budžet, odnosno zdravstveni sistem, izgubiti ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje i upravo toliko država mora nadoknaditi zdravstvenom sistemu da bi čitav projekat, nazvan Maršalov plan, mogao da funkcioniše.

KAKO NAMAKNUTI 130 MILIONA

Ministarstvo finansija taj novac, između ostalog,  planira namaknuti velikim projektom markiranja goriva, odnosno boljom evidencijom prodatog  goriva, gdje će suzbiti izražena siva ekonomija u ovom sektoru. Takođe, vlast se uzda u dodatne efekte fiskalizacije kada bude fiskalizovano 99 odsto privrednih subjekata, ali i primjenom novog zakona o igrama na sreću koji će biti predmet posebne pažnje i posebnog teksta.

No pored toga, država mora pokrenuti veliki projekat suzbijanja sive ekonomije gdje država gubi značajan dio državnih prihoda. I u toj oblasti se osjećaju pomaci na bolje, pa je Spajić predložio plan povećanja zarada ohrabren ljetnjim suficitom od 103 miliona eura.

POSLOVNA ZAJEDNICA PRIHVATILIA PLAN

Ono što je bitno da je poslovna zajednica (Unija poslodavaca, Privredna komora i Asocijacija menadžera), uglavnom pozitivno reagovala na Spajićev plan pod zvaničnim nazivom “Evropa sad”.

Računica ali i podrška poslovne zajednice je na ekonomskim osnovama, budući da će podrškom planu biti značajno smanjeno poresko opterećenje rada.

Podsjetimo, na iznos minimalne zarade od 250 eura, ukupne dažbine iznose 160 eura, dok bi na budući iznos minimalne zarade od 450 eura ukupni iznos dažbina bio 115 eura.

DETALJI

Najvažnija tačka plana je uvođenje neoporezivog dijela zarade, smanjenje poreskog opterećenja rada sa 39 odsto na 21 odsto jer se država odriče doprinosa za zdravstveno osiguranje.

“Uvođenje neoporezivog dijela zarade na 700€ bruto zarade, kao i progresivnog oporezivanja zarada, i time smanjujući na minimum sivu ekonomiju na tržištu rada”, dodaje se u dokumentu. Pored toga, predviđeno je povećanje stope poreza na dividendu, kao i uvođenje posebnog poreza na podizanje gotovine za pravna lica.

Takođe, plan sadrži uvođenje progresivnog oporezivanja dobiti pravnih lica, reprogam poreskih dugova i kao što smo već pomenuli, usvajanje novog zakona o igrama na sreću.

POLITIKA

No, prije samog usvajanja Plana, koji će morati biti predmet političkog dogovora tročlane vladajuće koalicije, nadležni iz Ministarstva finansija bi morali odgovoriti na dva važna pitanja:

“Ko će i kako natjerati poslodavca da radniku koji ima već platu od 450 eura, ukinuto zdravstveno osiguranje iz bruto zarade preusmjeri u neto zaradu i poveća mu neto platu? Šta ako taj novac poslodavac zadrži za sebe?

Precizne cifre Maršalovog plana biće date u Prijedlogu budžeta za narednu godinu a do tada bi neko od nadležnih morao odgovoriti na ova dva pitanja.

Detalji bizniscg

Provjerite slična mjesta

Dogovorena vlast u Beranama: Todorović predsjednik Opštine

Dogovoreno je formiranje lokalne vlasti u Beranama i u njoj neće biti Socijalističke narodne partije, …