Izvještaj EK: Najveći napredak Crne Gore, mali broj pravosnažnih presuda…

Rezultati u istragama i procesuiranjima slučajeva korupcije na visokom nivou nastavljaju da se poboljšavaju, ali mali broj pravosnažnih presuda i nedostatak efektivnih i odvraćajućih kazni u Crnoj Gori doprinose percepciji nekažnjivosti. To se navodi u Izvještaju Evropske komisije (EK) u koji je Portal RTCG imao uvid. Dokument će zvanično biti objavljen danas.

Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocijenjeno je u izvještaju.

„Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU“, piše u izvještaju.

Iz EK ukazuju da tužilaštvo i sudovi moraju nastaviti sa poboljšanjem efikasnog sprovođenja krivičnog zakonodavstva, uključujući i preventivne i represivne mjere.

„Ovo takođe treba da uključuje rješavanje zloupotreba mehanizama iz Zakona o krivičnom postupku radi odlaganja krivičnih postupaka u slučajevima korupcije na visokom nivou bez valjanog opravdanja“, navodi se.

Izmjene uvedene 2024. godine Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su, kako se kaže, poboljšale efikasnost rada ovog tijela – SDT je pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice.

„SDT je posebno pokrenulo istragu protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koja je optužena za navodnu zloupotrebu položaja i loše upravljanje državnim budžetom. Kao rezultat, Savjet ASK je smijenio direktoricu, ova odluka je u prvom stepenu poništena od strane Upravnog suda. Pored toga, Osnovni sud u Podgorici oslobodio je istu direktoricu u prvostepenoj presudi po optužbama za utaju poreza. Ovaj slučaj je i dalje u toku“, naglašavaju iz EK.

Više prijava za korupciju

Kažu da primjena smjernica o korišćenju sporazuma o priznanju krivice od tužilaca i sudija u slučajevima korupcije doprinosi efikasnijem i odvraćajućem odgovoru krivičnog pravosuđa.

„Kvalitet optužnica i presuda (uključujući odluke o produženju pritvora) nije se značajno poboljšao niti je u potpunosti usaglašen među sudovima i u okviru SDT kako bi se osiguralo efikasno procesuiranje i presuđivanje u slučajevima korupcije na visokom nivou. Smjernice o kvalitetu optužnica i presuda, zajedno sa mehanizmima kontrole kvaliteta i indikatorima učinka za ocjenu pravnog obrazloženja i vještina pisanja tužilaca i sudija, i dalje treba da budu usvojene. Pored toga, 2024. godine policija je podnijela 88 prijava za krivična djela povezana sa korupcijom (što je povećanje od 35,5% u odnosu na 2023) i šest krivičnih prijava za slučajeve korupcije na visokom nivou. Među optuženima je bilo šest policijskih službenika i 9 javnih funkcionera“, navodi se u izvještaju.

Notirano je da se broj pravosnažnih presuda povećao 2024. godine, ali ostaje nizak u poređenju sa brojem slučajeva korupcije na visokom nivou koji su u toku.

„Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) primila je 11.905 prijava o imovinskim i prihodovnim deklaracijama (2023 je bilo 13.141), koje su sve administrativno i tehnički provjerene. Prema svojoj metodologiji, ASK je takođe provjerila tačnost i potpunost 665 deklaracija (2023 – 1.533 provjerene)“, kaže se.

U vezi sa nespojivošću funkcija i sukobom interesa, ASK je 2024. godine izdala 191 mišljenje (2023 ih je bilo 227).

„Nakon revizije nekih prethodnih odluka, u oktobru 2024. godine, ASK je usvojila restriktivniju interpretaciju zakonodavstva, što je rezultiralo smanjenim brojem kategorija uključenih u registar javnih funkcionera. Novi pristup treba da omogući ASK da se fokusira na manji broj potencijalnih slučajeva nespojivosti i sukoba interesa“, stoji u Izvještaju.

Kako je propisano Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ASK je pratila izborne kampanje u šest opština gdje su održani izbori 2024. godine (Budva, Andrijevica, Gusinje, Kotor, Podgorica i Berane). ASK je takođe izvršila 412 provjera izjava političkih subjekata o njihovom redovnom radu i izbornim kampanjama i prijavila 242 nepravilnosti/kršenja zakona.

„Ukupan uticaj provjera ASK u ovoj oblasti ostaje ograničen. To je zbog nejasnih odredbi zakonodavstva, naročito onih koje se odnose na izuzeće određenih kategorija političkih osoba od nadzora ASK. Što se tiče prijava uzbunjivača, ASK je primila 163 prijave (2023 – 190) i proslijedila 23 prijave tužilaštvima i 46 drugim nadležnim institucijama. ASK je zaključila 116 postupaka (2023 – 69), i prijavila postojanje prijetnji javnom interesu u 25 slučajeva“, navodi se.

U izvještajnom periodu, ASK je pokrenula 1.261 prekršajni postupak zbog kršenja svih antikorupcijskih zakona u okviru svoje nadležnosti, što je smanjenje od 37,5% u odnosu na 2023. godinu.

RTCG